U institucijama BiH predstavljen je izvještaj „Na putu ka Indeksu rodne ravnopravnosti, Bosna i Hercegovina 2022”. Projekat finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini i sufinansira i implementira UN Women.

Različiti pokazatelji potvrđuju da rodne nejednakosti u Bosni i Hercegovini i dalje postoje, uprkos određenom napretku. Index rodne ravnopravnosti se računao po euro stat metodologiji i to u domenu znanje i moć i djelimično za domene rad i zdravlje.

Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH istaknula je da je očekivano BiH u poređenju sa EU ima manji ili u nekim domenama veći zaostatak.

“Kada je u pitanju poređenje sa zemljama u susjedstvu zemljama Z. Balkana. BiH ima u domenu moć najviše indeksinh poena na Zapadnom Balkanu”, rekla je ona.

To znači da je rodni jaz u učešću u strukturama ekonomske, političke i društvene moći najveći u regiji. Slika nije bolja ni nakon završenih izbora jer sada imamo čak i manje žena u organima vlasti u odnosu na ranije izborne cikluse.

“Stoga želimo da apelujemo na učesnike u vlasti, na nosioce funkcija, da obezbjede veću zastupljenost žena na izvršnim funkcijama u vlasti”, kazala je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a za BiH.

Rodna ravnopravnost je jedno od fundamentalnih prava u zemljama EU iz koje poručuju da imati zakone koji to regulišu nije dovoljno.

“Od 2014. godine mi smo investirali 7 miliona eura i blisko smo sarađivali sa ministarstvima, agencijama i međunarodnim organizacijama kao što je UN Women i mnogim drugim agencijama koje pripadaju civilnom društvu. Učešće žena nije samo ispravno i ono što treb a uraditi nego i nešto što se isplati”, rekla je Aurelie Valtat,  iz direkcije EU u BiH.

BiH gubi svoj potencijal time što gubi veliki broj ljudi iz radno-aktivne populacije. Indeks rodne ravnopravnosti će pomoći političarima i vlastima da grade svoje politike kojima će smanjiti odliv radno aktivnog potencijala, poručuju iz Ujedinjenih nacija.