Požari, smeće i upozorenja: Da li je sistem upravljanja otpadom u BiH kolabirao?

Sistem za upravljanje otpadom u BiH veoma je zastario i, uglavnom se svodi na odlaganje otpada na deponije, što je i razlog čestih ekoloških katastrofa.

Milica Končar, master cirkularne ekonomije:

“Koje su prenatrpane, veoma stare, većina je iz Jugoslavije, ili nisu čak ni legalne. Većina je veoma stihijski organizovana, lokacije nisu predviđene za to, nije urađena infrastruktura.”

Sistem regionalnih deponija rješenje je staro dvije decenije, kao rezultat prijedloga stranih konsultanata i međunarodnih institucija, na osnovu postojeće konfiguracije terena i gustine naseljenosti. Dok se razgovara o tome kako riješiti postojeće izazove, BiH je izašla iz kompletne hijerarhije upravljanja otpadom.

Samir Lemeš, profesor Politehničkog Fakulteta Univerziteta u Zenici:

“Na tome se radilo dvije decenije i do sada smo uspjeli napraviti samo dvije – u Živinicama i Zenici. Sve druge deponije nisu sanitarne, njima se ne upravlja ispravno jer to košta. Naša politika nema namjeru da troši novac na zaštitu okoliša, nego taj novac ide negdje drugo i iz tog razloga ni građani nisu spremni da plate uslugu odvoza i zbrinjavanja otpada.”

Da je čitav sistem zakazao, svjedoči i mostarska deponija Uborak.

Faruk Kajtaz, novinar i analitičar:

„Ovo što se događa nije se dogodilo u zadnjih 48 sati, nego je posljedica zanemarivanja tog ekološko-sanitarnog problema u Mostaru. Ne u zadnjih nekoliko godina, nego u zadnjih petnaestak godina, kada je postalo jasno da ova deponija neće moći izdržati dodatno opterećenje."

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je od 2023. do 2026., kontinuirano povećavalo budžet za zašitu životne sredine i bolje upravljanje otpadom, između ostalog, navode za N1. Istovremeno, za ove svrhe je sa Svjetskom bankom ispregovaran i kredit od 46 miliona KM. Odgovor na izazove upravljanja otpadom u čitavoj BiH leži u okretanju globalno prihvaćenoj hijerarhiji – najprije smanjiti generisani otpad, odnosno, trošiti manje ambalaže, te višestruko je upotrebljavati.

Milica Končar, master cirkularne ekonomije:

“Smatra se da oko 30 do 40% otpada koji završava se može reciklirati, dok je, isto tako, oko 30% biorazgradljiv otpad. Tako da 80% otpada čak ne bi ni trebalo završavati na deponijama, već se može ponovo iskoristiti.”

Samir Lemeš, profesor Politehničkog Fakulteta Univerziteta u Zenici:

“Sljedeće je da ono što se ne može upotrijebiti za istu namjenu da ga recikliramo, da iskoristimo materijal da ga pretvorimo u nešto, u nove proizvode. Nakon toga dolazi energetsko korištenje o kojem se mnogo danas priča, a po meni to nije dobro rješenje jer je energetsko korištenje prihvatljivo za organski otpad."

A samo spaljivanje otpada u spalionicama za BiH nikako nije prihvatljivo, stava je Lemeš, jer su takva postrojenja veoma skupa. Da sistem reciklaže i odvojenog prikupljanja još nije dovoljno razvijen, konstatuju i iz ministarsva.

"U Federaciji BiH je, naprimjer, u 2024. godini generisano više od 740 hiljada tona komunalnog otpada, od čega je prikupljeno oko 90%, dok odvojeno prikupljanje iznosi oko 5%. Istovremeno, bilježi se rast količina otpada iz domaćinstava, dok razvoj infrastrukture za njegov tretman i reciklažu ne prati u potpunosti taj trend."

Istovremeno, za manje od pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je više od 20 miliona kilograma otpada, odnosno, oko 20 hiljada tona, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Gorivo napravljeno od otpada uvoze samo dvije cementare koje imamo – u Lukavcu i Kaknju. No, zabrinjava što u BiH ne postoje carinske laboratorije u kojima se prilikom uvoza može detektovati prisustvo smrtonosnih otrova, upozoravaju upućeni.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad