Najnoviji potezi vlasti Republike Srpske (RS), koji podrazumijevaju zabranu djelovanja pravosudnih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji ovog entiteta, predstavljaju ozbiljan izazov ustavno-pravnom poretku zemlje. O pravnim posljedicama i mogućim reakcijama državnih institucija govorio je pravnik Harun Išerić u emisiji "Dan uživo".

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dobio je poziv Tužilaštva BiH na saslušanje, ali je izjavio da se neće odazvati. Umjesto toga, sastao se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Prema riječima Harisa Išerića, Zakon o krivičnom postupku BiH jasno propisuje postupak u takvim slučajevima.

“Zakon o krivičnom postupku BiH je uredio postupke, odnosno korake koje treba poduzeti Tužilaštvo BiH i koji su na raspolaganju kako bi ispitalo osobu koja je osumnjičena za počinjenje nekog krivičnog djela iz Krivičnog zakona BiH, u ovom slučaju gospodina Dodika radi krivičnog djela napad na ustavni poredak BiH. Dakle, ukoliko je osoba koja je osumnjičena za krivično djelo uredno zaprimila poziv Tužilaštva BiH i odlučila da se ne odazove na taj poziv, tužilac može izdati naredbu za dovođenje. To naravno treba da provede sudska policija koja će tom prilikom uručiti naredbu gospodinu Dodiku, pozvati ga da pođe s njima, i ukoliko on to odbije da uradi milom, oni će primijeniti silu tj. prinudu kako bi ga doveli u prostorije Tužilaštva BiH kako bi bio ispitan u svojstvu osumnjičene osobe za dato krivično djelo”, pojasnio je Išerić.

Sukob entitetskih i državnih zakona

Od sutra bi u RS-u trebali stupiti na snagu zakoni koji zabranjuju rad državnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Dodik je najavio da će entitetski MUP reagovati ako se pripadnici državnih sigurnosnih agencija pojave u RS-u.

Međutim, Išerić naglašava da su pripadnici MUP-a RS-a polaganjem zakletve preuzeli obavezu poštivanja Ustava BiH. Svako ometanje rada sudske policije bilo bi kršenje ne samo državnog, već i entitetskog zakona.

“Dakle, u slučaju da MUP Republike Srpske se spriječi između sudske policije i gospodina Dodika, kršit će Zakon o unutrašnjim poslovima Republike Srpske. To je na prvom mjestu. Na drugom mjestu, ovdje imamo suštinski sukob između državnog prava i entitetskog prava koje je suštinski nepravo. Ali u svakom slučaju državno pravo u pravnoj hijerarhiji pravnih propisa je iznad entitetskog prava i tako već ono u ovom slučaju u koliziji suspendovati suštinski entitetsko pravo i omogućiti primjenu prava države BiH u Zakonu o krivičnom postupku BiH”, ističe Išerić.

Uloga Ustavnog suda BiH

Već su podnesene apelacije Ustavnom sudu BiH radi ocjene ustavnosti novih zakona RS-a. Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović podnijeli su zahtjev za donošenje privremene mjere, što bi značilo da se osporeni zakoni suspenduju dok sud ne donese konačnu odluku.

“Postoji jasan pravni osnov za privremenu mjeru jer bi implementacija ovih zakona mogla dovesti do nepopravljivih šteta po ustavni poredak i stabilnost zemlje”, naglasio je Išerić te dodao:

“I čak privremeno stavljanje van snage ovih zakona nanosi manju štetu negoli otklanjanje njihovih posljedica ukoliko zakoni budu implementirani, a Ustavni sud nakon utvrdi da su protivni Ustavu Bosne i Hercegovine. Dakle, svi uslovi koje Ustavni sud traži, prema svojim pravilima i svojoj praksi, su ispunjeni da se donese privremena mjera i prima facie, očigledno, da su ovi zakoni protivni Ustavu BiH. Dakle, ja vjerujem da će Ustavni sud, mislim pretpostavljam da će Ustavni sud BiH bilo u sastavu predsjednice, što jeste mogućnost predviđena pravilima, ili u plenarnom sazivu, u sazivu plenarne sjednice, donijeti privremene mjere večeras, sutra, što je brže moguće. To naprosto hitna situacija i zahtjeva.”

Međunarodni aspekt i reakcija visokog predstavnika u BiH

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) još nije donio konkretne mjere, a visoki predstavnik Christian Schmidt nije se odlučio na upotrebu bonskih ovlaštenja.

“Mene zabrinjava impotenstnost visokog predstavnika u BiH. Visoki predstavnik, prema onome što mi građani BiH vidimo, ne izvršava svoj manda u skladu s Aneksom 10 općeg okvirnog sporazuma za mir. Ne vidimo ga da nadgleda i kontroliše provedbu civilnog aspekta općeg okvirnog sporazuma”, rekao je Išerić.

Na pitanje da li se političari u Federaciji BiH previše oslanjaju na međunarodnu zajednicu, odgovara:

“Na prvom mjestu treba istaći da su organi međunarodne zajednice isprepleteni s institucijama države BiH i čine dio našeg unutrašnjeg pravnog poretka i oni imaju određene obaveze koje moraju implementirati. Ne govorim o pretjeranom oslanjanju na te institucije, već o očekivanju da te institucije izvrše svoj mandat. Ali u svakom slučaju odgovor države BiH na napad, na otvorenu pobunu RS-a ne može biti samo pravni. On jeste i politički, on jeste i diplomatski i on je odbrambeno-sigurnosni.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje