Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) razmatra sazivanje komiteta eksperata koji bi trebalo da utvrde da li epidemija majmunskih boginja, među ljudima u nekoliko afričkih zemalja, treba da se kvalifikuje kao vanredna međunarodna situacija. U isto vreme objavljeno je i istraživanje da bi sljedeću pandemiju moglo bi da izazove 30 patogena, među kojima su influenca A, denga i virus majmunske boginje, zaključila je grupa naučnika. Maja Stanojević, profesorica na Medicinskom fakultetu u Beogradu i Zoran Radovanović, epidemiolog, pojasnili su šta to znači i koje su opasnosti.

U razgovoru za Nova.rs, Radovanović kaže da su majmunske boginje slične velikim, te vakcina protiv velikih boginja štiti u 85 posto slučajeva. Dodaje da kod nas te bolesti nema već pola stoljeća, velike boginje se smatraju iskorijenjenim, i vakcinisanje protiv njih prestalo je prije oko 45 godina.

Pojasnio je da kod ljudi postoje tri vrste boginja – male, ovčije i velike, dok u animalnom carstvu postoji mnogo vrsta, u koje spadaju i majmunske.

“Otkrivene su 1958. godine ali prvi slučaj kod ljudi zabilježen je tek sedamdesetih. Pokazalo da se vrlo rijetko prenose na čovjeka, potreban je blizak kontakt – ako se jedu sitni glodari, ili ako su ljubimci u kući“, objasnio je i i naglasio da se radi o ozbiljnoj bolesti koja vas drži u krevetu i po nekoliko sedmica.

Podsjetio je da je SZO od prošle godine, zbog političke korektnosti odlučila da se ova bolest zove M boginje (Mpox).

Govoreći o rizicima za izbijanje neke nove pandemije Stanojević smatra da je sasvim izvjesno da će takvih događaja biti, ali da ne možemo znati kada i na koji način.

“Da bismo bili što spremniji SZO je nedavno objavila jedan dokument u vezi istraživanja i razvoja mogućih prioritetnih patogena sa mogućim epidemijskim i pandemijskim potencijalom“, nepomenula je i naglasila da je u tom dokumentu imenovano tridesetak grupa i familija patogena, uglavnom virusa.