Profesor Loizides za N1: Opozicija u RS-u može biti ključ za izlazak iz krize

Profesor Loizides pojašnjava da je podjela vlasti po definiciji politički sistem koji se temelji na kompromisu i zajedničkom donošenju odluka pa ni politički sistem BiH ne smije biti izuzetak od tog pravila, a ovaj - baziran na Dejtonu - bio je nužan kako bi se rat zaustavio.

Međutim, logika na kojoj počiva Dejtonski ustavni okvir, kako navodi, pokazala je ozbiljna ograničenja.

„Ustavni stručnjaci upozoravaju na manjkavosti dejtonske logike: sistem se pretjerano oslanjao na etničke veto-mehanizme i etnicitet kao ključni kriterij za izbor zvaničnika, uključujući i tročlano Predsjedništvo“, istakao je profesor. Dodaje kako su eksperti za podjelu vlasti predlagali inkluzivnije parlamentarne modele kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija moći u rukama jakih pojedinaca što je dinamika koja je, smatra, očigledno prisutna i danas u Bosni i Hercegovini.

Poredeći s drugim postkonfliktnim ili postautoritarnim federacijama, naveo je primjer Iraka koji je, unatoč svim izazovima, uspio razviti parlamentarniji okvir vlasti.

"Kreatori Dejtonskog sporazuma su se, umjesto na unutrašnji politički razvoj, oslonili na vanjsku arbitražu kako bi ispravili greške sistema koji su sami osmislili. Dugoročno održavanje takvog sistema postaje sve teže“, dodao je za N1.

Na pitanje o kontinuiranoj nacionalističkoj retorici Milorada Dodika i pravnim potezima kojima se podriva državni suverenitet, Loizides je odgovorio:

„Nisam ekspert za politiku Republike Srpske.“

Istakao je, ali je upozorio da bi bilo kakva pretpostavka da bi globalni geopolitički tokovi mogli ići u prilog razgradnji teritorijalnog integriteta BiH bila duboko pogrešna.

„Među liberalnim demokratijama prevladava stav da je kompromis postignut u Dejtonu već tada bio pretjerano naklonjen etničkim zahtjevima, uključujući i srpsku poziciju. Većina država članica EU ne bi tolerirala dodatno produbljivanje podjela. Pogrešan potez u pogrešnom trenutku uvijek je bio poguban u ovom regionu, a sada bi mogao imati i razorne posljedice.“

Podsjećajući na pravne argumente kojima se lideri RS-a pozivaju na „izvorni Dejton“, profesor napominje da je slične obrasce moguće uočiti i u drugim postkonfliktnim federacijama. „Federalni sistemi su zamišljeni kao adaptivni. Legitimno je pozivati se na prošle dogovore, ali jednako je važno uzeti u obzir nove potrebe savezne države.“ Posebno naglašava važnost implementacije:

„Nije samo stvar tumačenja nego i ispunjavanja obaveza – postavlja se pitanje koliko je Republika Srpska doista primijenila izvorni Dejton, kako u praksi tako i u njegovom duhu", rekao je za N1.

Evropska unija i presedan Kipra

U kontekstu aktuelnih rasprava o proširenju Evropske unije, ponovo se otvara pitanje statusa Bosne i Hercegovine kao kandidata. Može li EU, kao što je učinila s Kiprom, primiti državu s unutrašnjim podjelama?

„To je legitimno pitanje“, priznao je Loizides. Ipak, smatra da ostatak zemlje ne bi trebao biti talac političkih poteza vlasti RS-a.

„Bilo bi neopravdano prema onima koji ispunjavaju svoje obaveze i poštuju međunarodno pravo.“ Kao moguće rješenje vidi privremeno suspendiranje pravne tekovine EU (acquis communautaire) na dijelovima teritorije nove članice. „Ali, lekcija iz Kipra je i ta da se mora uspostaviti fleksibilni mehanizam – takozvani ‘backstop’ – koji bi omogućio ponovno integrisanje RS-a u državni sistem i, u konačnici, u EU.“

Proporcionalnost i međunarodno pravo

Komentirajući najnovije napore vlasti RS-a da ograniče nadležnosti državnih pravosudnih i istražnih organa na teritoriji entiteta, Loizides je ponudio pravno nijansiran pogled:

„To pitanje uključuje procjenu da li su promjene bile konsenzualne i/ili ustavne, ali i načelo proporcionalnosti—odnosno u kojoj mjeri neka strana eskalira kao odgovor na percipiranu provokaciju.“

Upozorava da bi svaki čin secesije, bio on otvoren ili prikriven, bio izuzetno problematičan sa stanovišta međunarodnog prava.

Prostor za umjerene alternative

Na kraju, Loizides se osvrnuo i na ponašanje opozicionih stranaka u RS-u, koje se u određenoj mjeri distanciraju od ekstremnijih stavova aktuelne vlasti.

„Moje iskustvo s Kipra i drugih sličnih slučajeva govori da secesionistički projekti rijetko uživaju dugoročnu podršku velike većine. Od 2000. godine među kiparskim Turcima vlast redovno mijenjaju federalisti i secesionisti", pojasnio je Neophytos Loizides.

Ističe da je upravo u ovakvim trenucima nužna dugoročna vizija i strateško strpljenje.

„Doći će trenutak kada će se moći sarađivati s opozicijom u RS-u i tada Bosna može iskoristiti svoj puni potencijal za ulazak u EU. To bi bilo od obostrane koristi jer bi i Evropa profitirala nagrađujući uspješnu funkcionalnu federaciju – a svima nam je potreban jedan inspirativan model.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje