Puhovski: BiH može preživjeti bez OHR-a, možda se političari osvijeste i shvate da ne trebaju "starijeg brata"

Govoreći o Schmidtovih gotovo pet godina u BiH, Puhovski ocjenjuje da visoki predstavnik nije bitno doprinio stabilizaciji prilika, prvenstveno jer je, kako kaže, Bosna i Hercegovina i dalje duboko nestabilna država. Prema njegovim riječima, Schmidtov stvarni učinak bio je ograničen jer se njegova moć u javnosti često precjenjuje.

"Bio je doveden u situaciju da ga sabotiraju sa sve tri bitne strane u BiH, a još tu i tamo i izvana. Ako se pokaže da situacija u BiH nije lošija nego prije pet godina, i to bi se vjerovatno moglo smatrati uspjehom", smatra Puhovski.

Južna interkonekcija i gubitak "velike slike"

Jedan od ključnih razloga Schmidtovog odlaska, prema analizi Puhovskog, krije se u projektu Južne plinske interkonekcije.

Iako u BiH postoji prividni konsenzus za ovaj projekt, Puhovski objašnjava da je Christian Schmidt postao žrtva mimoilaženja s centrima moći u Washingtonu i New Yorku.

"Schmidt se pojavio u situaciji u kojoj je prenosio intervencije svijeta, ali je ispalo da neki iz BiH imaju bolju vezu s centrima moći nego on. Prekasno je doznao da su neke stvari s Washingtonom već dogovorene. Izletio je iz igre jer nije bio dovoljno koncentrisan na 'veliku sliku', već se isključivo fokusirao na unutrašnje odnose u BiH", navodi Puhovski, dodajući da se i sama Evropska unija našla na "klupi za rezerve" u trenutku kada je SAD pokazao stvarni interes.

Puhovski se osvrnuo i na konstantno osporavanje Schmidta od strane Republike Srpske. Ističe da je Christian Schmidt bio izložen vulgarnim napadima i pritiscima, ali nudi i zanimljivo objašnjenje zašto je visoki predstavnik podbacio u procjeni Milorada Dodika.

"On se tih godina naslušao toliko Dodikovih laži da mu više nije vjerovao ni kada je ovaj počeo govoriti istinu. To je kao priča o dječaku koji je vikao 'vuk, vuk'. Kada je Dodik prije nekoliko mjeseci tvrdio da je postigao dogovore s Washingtonom, niko mu nije vjerovao, a kada se pokazalo da je to istina, za Schmidtovu reakciju bilo je prekasno", pojašnjava Puhovski, dodajući da su u Schmidtov odlazak "umiješani prsti" i hrvatske strane, koja je diskretnije od Dodika lobirala za svoje interese u vezi s plinskom konekcijom.

"Hrvatska je za tu Južnu interkonekciju bila posebno zainteresovana, ali kod Dodika je to očitije zato što je on čovjek koji se bahati, koji galami. Na hrvatskoj strani su to očito obavljali na malo diskretniji način, ali jedna i druga strana dovele su do toga da se protiv eksplicitne volje Schmidta, a vjerovatno i implicitno ili indirektno protiv volje dijela ljudi koji upravljaju u Evropskoj uniji, odnosno svakidašnjim funkcionisanjem povjerenstva u Briselu, postignu neki dogovori sa SAD-om, a što nisu vjerovali ni u Briselu niti kod Schmidta da je zaista moguće", pojasnio je Puhovski.

Pitanje državne imovine i (ne)mogućnost poništenja odluka

Na zahtjeve SNSD-a da se sve Schmidtove odluke proglase ništavnim, Puhovski odgovara da je to praktično nemoguće.

"To bi bio, jednostavno rečeno, očajnički potez i to bi bio onda povod da se počne raspravljati o poništenju nekih njegovih odluka, jer je to nešto što bi se doista pojavilo, tako da kažemo, iz helikoptera, kako kažu mlađe generacije, dakle odozgo, a da nema dovoljnu podršku tamo gdje je to bitno, najmanje samo u Bosni i Hercegovini", istakao je Puhovski.

Može li BiH preživjeti bez "starijeg brata"?

Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Puhovski ističe da će presudnu riječ imati Washington.

"To je potpuno očito, pri čemu nemojmo zaboraviti jednu stvar na koju ja kao profesor ne mogu ne ukazati. Schmidt i svi ovi prije njega imali su funkciju koja se zove visoki predstavnik. Koga, čega, potpuno je nejasno. Dakle, sad treba odrediti uopšte koga on tu predstavlja, jer Dodik je stalno insistirao na tome da on nikoga ne predstavlja zbog veta, odnosno sabotaže koje su Rusi probili u Vijeću sigurnosti, iako po propisima to nije baš bilo tako jednostavno. Međutim, sada je neovisno o formalnim odlukama bitno da se postigne dogovor između ljudi koji vode EU, to znači između Komisije u Briselu, nekoliko jakih ljudi iz SAD-a, ako SAD ostanu na tome da je Bosna i Hercegovina zanima. A u zagradi dodajem, kao što svi znamo, politika SAD-a se u svim stvarima na svijetu može promijeniti u roku od 15 minuta ako Trumpu tako padne na pamet, tako da je tu stvar potpuno otvorena. Iako to ide u dogovoru sa SAD-om, SAD će vjerovatno demonstrativno konsultovati Rusiju tako da bi taj novi čovjek, do kojeg će očito biti jako teško doći, mogao imati puno bolju, puno čvršću poziciju nego mnogi njegovi prethodnici, možda čak i nego bilo koji od njegovih prethodnika", smatra Puhovski.

Na pitanje da li bi Amerikanac umjesto Evropljanina mogao preiuzeti funkciju visokog predstavnika, Schmidt poručuje:

"To sigurno ne bi bilo pametno i zato je sasvim moguće. Ne bi bilo pametno da to bude Amerikanac upravo zato što bi taj čovjek prije svega se morao okretati SAD-u i Americi, zato je bilo pametno da to bude neko drugi ko će to provoditi, ali kako SAD nisu pokazale već godinama neku posebnu suptilnost u vođenju diplomatije, a to im i ne treba jer su dovoljno moćni, i to je moguće, premda se i dalje nadam da će biti dovoljno pametni da se to ne učini."

Ranije ove godine pominjala se, nezvanično, informacija da bi se Ured visokog predstavnika u BiH mogao gasiti, no to još nije na dnevnom redu jer je BiH u ne baš tako dobroj poziciji. Pitali smo Puhovskog da li bi BiH u ovom trenutku mogla funkcionisati bez OHR-a?

"Uvjeren sam da bi mogla, ne puno lošije nego sada, čak možda bi se neke stvari konačno osvijestile, da ti ljudi, kakvi god bili, da bili izabrani u Bosni i Hercegovini, shvate da imaju odgovornost. Sad se oni doista ponašaju kao maloljetnici koji imaju iza sebe nekoga ko će, kao stariji brat, ako dođe do neke gužve ili frke, kako kod nas kažu, uredovati i popraviti stvari. Dakle, to bi značilo odrastanje, to bi značilo punoljetnost Bosne i Hercegovine", naveo je Puhovski.

Međutim, mišljenja je da bi to vjerovatno sa sobom donijelo mnoge šokove u prelaznom periodu od nekoliko mjeseci.

"Dok svi ovi u Bosni i Hercegovini ne shvate da doista sad jesu u poziciji da odlučuju, jer dosad su samo djelomično imali mogućnost odlučivanja. I zato bi vjerovatno još u ovom prelaznom razdoblju bilo dobro da se pojavi neko s jakim autoritetom iz međunarodne zajednice, koji bi onda možda mogao postići da se provedu izbori i još neke stvari koje su važne, da se normalizira unutrašnja demokratska struktura zajednice", dodao je.

Regija i svijet: Domino-efekt i uspon desnice

Osvrnuvši se na pad Viktora Orbana u Mađarskoj i dolazak Petera Magyara, Puhovski ocjenjuje da je Dodik ovim izgubio važnog saveznika, ali da će najlošije proći predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Bile su razne veze i Hrvatska je imala dosta dobre veze s njim, pa su onda bile neke napetosti zbog INA-e i opet se to popravljalo i tako dalje. Najbolje veze imao je upravo sa Dodikom, u jednom trenutku su čak specijalci iz Mađarske štitili Dodika od mogućnosti da ga se uhiti. Meni kao građaninu Hrvatske i dalje nije jasno kako su oni došli u Banju Luku, jesu li išli preko Hrvatske ili nisu, ali to stavljamo sad po strani. Dakle, tu je Dodik oslabljen, ali je dovoljno ojačan transatlantski da mu to nije važno. Ja mislim da će najlošije proći zapravo Vučić, ne toliko zato što bi mu faktički nedostajao Orban, nego zato što se sad postavlja pitanje jesi li ti idući ili nisi. Imamo li domino-efekt pred sobom ili ne, hoće li nakon Orbana napasti Vučića i to je za njega, s obzirom na to da je situacija u Srbiji doista potpuno nejasna u smislu omjera snaga, mogao biti jedan od elemenata koji bi bili pogubni na izborima", istakao je Puhovski.

Magyara opisuje kao "pristojnog Orbana" koji neće prekidati ekonomske veze s Moskvom, ali će taktički biti umjereniji.

"Petar Magyar je, da bih samo kazao, light varijanta Orbana. On je pristojni Orban. On neće na direktan način pokušati igrati Putinovog čovjeka u Briselu, ali neće odustati od saradnje sa Moskvom jer mu je to ekonomski i energetski važno. On ni na koji način ne odustaje od osnovne politike, svjetonazorski gledano, koju je Orban vodio. Nemojte zaboraviti da imate sad jedan parlament, valjda jedini u Evropi, u kojem postoje samo predstavnici tri desne stranke: umjereno desne, jako desne i još malo umjerenije desne. Nema ni liberala ni ljevice. Dakle, taj parlament, koliko god bio umjetan, jer se lijevo-liberalna scena prikrpila Mađaru da bi srušili Orbana, dovodi nas u situaciju da pretpostavljamo da Mađar ni svjetonazorski ni strategijski neće puno mijenjati od Orbanovih pozicija, ali taktički hoće. Neće se zalijetati kao što se ovaj zalijetao sa Dodikom, bit će s Hrvatskom umjereniji, ali će opet insistirati na MOL-u i pokušat će navesti Srbiju da doista prihvati da MOL preuzme i NIS, tako da bi MOL i Mađarska kontrolirali zapravo čitavu energetsku sliku ovog dijela Evrope", naveo je Puhovski.

Što se tiče šireg evropskog konteksta, Puhovski odbacuje tezu o slabljenju desnice. Naprotiv, ističe uspon stranaka poput AfD-a u Njemačkoj, uspjeh Marine Le Pen u Francuskoj, te snagu Giorgie Meloni u Italiji, zaključujući da desnica zapravo bilježi snažan rast širom kontinenta.

Susret Xi – Trump: SAD više nisu „stariji brat“

Komentarišući svjetsku vijest dana, susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga, Puhovski ističe da su SAD prvi put u stotinu godina ušle u pregovore iz pozicije koja nije nadmoćna.

"Trump je doveo SAD u defanzivnu poziciju drugog na listi. Molio je Kinu za pomoć u Hormuzu i tražio posredovanje prema Iranu i Rusiji. Kada Trump postane svjestan da više nije 'stariji brat', vjerovatno će ponovo početi lupati šakom o sto, što bi moglo dovesti do nastavka neprijateljstva s Iranom. To bi bila katastrofa, ali bi Trumpu dalo priželjkivani privid kontrole nad svjetskim događajima", zaključio je, između ostalog, Žarko Puhovski.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad