Berliner Kurier prenosi kako je grad Goražde izdržao opsadu 1992.-1995. i zahvaljujući jednom izumu: mini-hidroelektrana za proizvodnju struje na Drini. Sada je Goraždanima stigao poziv iz EU da pomognu Ukrajincima.

„Stanovnicima Goražda ne treba puno mašte da bi razumjeli patnje ljudi u Ukrajini”, prenosi Berliner Kurier članak novinske agencije ap, u kojem se podsjećaja da je ovaj bh. grad, mada je 90-tih bio izložen raketnoj i granatnoj paljbi sa okolnih brda, izdržao opsadu i „odolio napadima bosanskih Srba zahvaljujući domišljatosti koja bi sada mogla koristiti Ukrajini”. „Slično situaciji u kojoj se danas nalaze mnogi Ukrajinci, čiji su centralni energetski sistemi uništeni u raketnim i napadima dronova imalo je i Goražde, sa većinskim bošnjačko-muslimanskim stanovništvom, koje je gotovo svo vrijeme rata od 1992.-1995. bilo bez struje i grijanja i praktično odsječeno od vanjskog svijeta”.

Ovu priča je nedavno objavljena na N1. PROČITAJTE OVDJE!

Zaposleni u EU došli na ideju da pomognu Ukrajini

U članku se navodi i kako su se ljudi, koji rade za EU-misiju u Sarajevu, dosjetili kako da pomognu Ukrajincima i obratili Edinu Ćulovu, premijeru Goraždanskog kantona (Bosansko-podrinjski kanton), kako bi zatražili crteže, fotografije, video zapise o mini elektranama, koje su se tokom rata koristile u Goraždu. Postrojenja su se sastojala od ručno izrađenih kotača s lopaticama montiranim na drvene platforme s električnim generatorima, koje su, pričvršćene bačvama i konopcima, bile postavljene oko mosta na rijeci Drini.

Ratni izum Goraždana omogućit će Ukrajini da ima struju

„Glavni kabal snabdijevanja strujom vodio je od elektrane, odnosno generatora do mosta, odakle je proizvedena električna energija manjim kablovima dovođena u grad. Ove pomoćne elektrane snabdijevale su bolnicu strujom. Ovisno o količini vode u rijeci, u najmanju ruku moglo se osigurati snabdijevanje gradske bolnice, koja je stalno radila. U kućama u blizini mosta se tako proizvedenom strujom mogla upaliti sijalica ili radio, ponekad čak i televizor”, prenosi njemački list.

Enklava Goražde je billa u opsadi od Karadžićevih i Mladićevih trupa 1992. do 1995.Enklava Goražde je billa u opsadi od Karadžićevih i Mladićevih trupa 1992. do 1995.
Enklava Goražde je bila pod opsadom Karadžićevih i Mladićevih trupa 1992. do 1995.

Dodaje i kako je grupa lokalnih mašinskih inžinjera i električara najprije napravila prototip. „Njihov izum je bio pametan, ali u isto vrijeme dovoljno jednostavan da i drugi mogu lako napraviti repliku uređaja. Stanovnici su pronalazili potrebne komponente u motorima, alternatorima, kondenzatorima i otpadnom materijalu iz bombardovanih fabrika, vozila i domova.”

U članku se potom navodi i kako preživjeli kažu da su improvizirani uređaji za proizvodnju energije bili odlučujući što je Goražde bilo „jedina enklava u istočnoj Bosni koju nisu zauzele srpske snage”. Nakon rata, mini-elektrane su uklonjene.

Premijer u potrazi za pronalazačima mini-elektrana

Sada, tri decenije kasnije, Ćulov je na molbu EU krenuo u potragu za pronalazačima tih naprava, a preko radija tražio od stanovnika da dostave dokumente ili uspomene na mini-elektrane, koje su još sačuvane. Prikupljene informacije predate su misiji EU, koja ih je potom proslijedila Ukrajini. „Pretpostavljam da će koristiti materijal, koji smo dali za razvoj nekih test modela. Ako se pokažu održivim, onda će krenuti u masovnu proizvodnju”, kaže Ćulov u tekstu koji prenosi Berliner Kurier.

Na kraju se navodi kako su se dva preživjela člana izvornog tima konstruktora mini-elektrana na Drini u Goraždu javili premijeru Ćulovu. Jedan od njih je Aziz Lepenica, koji je do prije nekoliko godina predavao inžinjerstvo u tehničkoj školi u tom gradu. On se ponudio da sa učenicima izradi crteže i tehničke proračune za Ukrajinu, jer oni tokom rata „nisu imali vremena za crteže, već su „sve proračune i planove uradili u glavama”.

I drugi bivši izumitelj, penzionisani električar Murat Heto, pomogao je u pripremi informacija za Ukrajinu. „Uz sve što smo prošli, čovjek bi morao biti od drveta da ne saosjeća sa Ukrajincima”. U tekstu se kaže i kako je oko 7.000 ljudi tada ubijeno ili teško ranjeno u gradu, čiji se broj stanovnika, zbog priliva izbjeglica, u ratu privremeno udvostručio na oko 70.000. „Oskudijevalo se u hrani i lijekovima, jer su Srbi sprječavali isporuke pomoći UN-a, a elektrane, koje smo sami sagradili, bile su simbol naše odlučnosti da se odupremo, a ne da popustimo”, kaže Heto u tekstu ap-a, koji prenosi njemački list Berliner Kurier.