Danas u Bosni i Hercegovini, nove crne brojke umrlih od Covida. Preminulo je 86 ljudi. Samo dan prije Covid je ugasio i jedan mladi život. Preminuo je 23-godišnjak u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Covid ne štedi nikoga. Iako broj novozaraženih opada, broj oporavljenih raste, ostaje pitanje svih pitanja- kada će koronavirus prestati odnositi, za malu državu kao što je Bosna i Hercegovina, visok broj života svakog dana.

O tome, ali i nedovoljnom broju vakcina u BiH, N1 je razgovarao sa Brankom Rihtmanom, mikrobiologom sa Univerziteta u Warwicku u Velikoj Bitaniji.

Rihtman, sve na istraživanju zasnovano, precizira kardinalne greške BiH koje u konačnici plaćamo, onim najvrednijim, zdravljem i životima.

N1: Kada možemo očekivati smanjenje broja umrlih, koji i dalje raste, a bolnice pune?

Rihtman: Kratkoročno smanjenje broja umrlih i hospitaliziranih je u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa primjenom mjera. Istraživanja su pokazala da tri vrste mjera:

1) zabrana okupljanja u manjim brojevima (kafane, restorani, drugi ugostiteljski objekti), 2) prebacivanje škola na online nastavu i 3) zatvaranje, odnosno kontrolisanje granica – daju najznačajnije rezultate u smanjivanju širenja zaraze. Rezultate djelimične primjene takvih mjera vidimo i u Kantonu Sarajevo gdje je broj novooboljelih u padu otkako su uvedene mjere. Iste mjere treba uvesti i u ostatku države. Dugoročno, ovaj začarani krug – rast broja zaraženih/mrtvih – mjere – pad broja – popuštanje mjera – rast broja zaraženih – će se ponavljati dok se ne vakcinišemo. Znači, kratkoročno mjere, dugoročno vakcinacija.

Bezbjednost vakcina

Koliko je bezbjedna AstraZeneca, kakve su nuspojave ?

N1: Spomenuli ste vakcine, kojiih nemamo dovoljno. Da li je AstraZeneca, s obzirom na mišljenja i vijesti koje dolaze iz EU, bezbjedna?

Rihtman : Astrazenekina vakcina je nemjerljivo bezbjednija od zaraze virusom. Sve vakcine imaju mali procenat nuspojava kod malog procenta ljudi, kao i svaki drugi lijek koji uzimamo, od aspirina do lijekova protiv raka. Ono što je bitno kod svakog lijeka je da je efikasan protiv bolesti i da je opasnost od neuzimanja veća od opasnosti uzimanja lijeka, a to je za Astrazenekinu (i svaku drugu odobrenu vakcinu) apsolutno tačno – opasnost od nuspojava vakcine je nekoliko hiljada puta manja od opasnosti od same bolesti. Samo kao primjer – u Velikoj Britaniji i EU je procenat slučajeva specifičnog grušanja krvi nakon vakcine do 22.marta bio 86 slučajeva od 25 miliona datih vakcina – to je 0.00034%. Samo kao poređenje, kod hospitaliziranih pacijenata oboljelih od Covida, problemi sa grušanjem krvi se javljaju kod 30% slučajeva.

Zašto ne postoji centralna adresa, website, telefon na kojem se ljudi mogu informisati?

N1: Kada uopšte, ovim tempom, možemo očekivati masovnu imunizaciju ?

Rihtman : Tempo masovne imunizacije zavisi od dva faktora – dostupnost vakcina i spremnost populacije da se vakciniše. Vakcine su se počele nabavljati, malo i sporo, ali je počelo. Izgleda da se vrlo malo ili čak ništa ne radi na informisanju ljudi i ohrabrivanju populacije da se vakciniše. Ljudi su zbunjenji, neodlučni, neinformisani, a količina informacija i dezinformacija kojim ih bombarduju na dnevnoj bazi je enormna. Zašto ne postoji centralna adresa, website, telefon na kojem se ljudi mogu informisati? Zašto nema podataka na sajtovima vlade ili ministarstava zdravlja na kojima postoje informacije o specifičnim hroničnim oboljenjima, tipa raka, dijabetesa, alergije na penicilin, astme i da li su ta oboljenja kontraindikacije vakcinama? Pravovremeno i jasno informisati ljude je jednako važno za vakcinaciju kao i nabavka vakcina.

Tako da po trenutnim rezultatima nabavke vakcina i informisanja ljudi, izgleda da do masovne vakcinacije neće doći ove godine, a pitanje je i za sljedeću.