Predsjednica Glavnog odbora Naše stranke i zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić izjavila je za N1 kako je problem to što se postavlja pitanje zašto se toliko dugo čekalo da se prijavi, a ne postavlja se pitanje koje mehanizme imamo za zaštitu žrtava, komentarišući slučaj glumice Milene Radulović koja je prijavila da ju je silovao učitelj glume Miroslav Mika Aleksić kada je imala 17 godina.

Ćudić je predlagač Nacrta zakona o zaštiti uzbunjivača i taj nacrt će se naći na sjednici Parlamenta Federacije BiH 26. januara i on će pomoći onim osobama koje prijavljuju nezakonite radnje.

“Ponukana slučajem koji se desio u zavodu u Pazariću, godinu dana se borim tom tematikom. Postavlja se pitanje da li država staje u odbranu osoba koje prijavljuju nezakonite radnje i zašto mnogi ne prijavljuju. Za jučerašnji slučaj silovanja postavlja se pitanje zašto se toliko dugo čekalo da se prijavi, a ne postavlja se pitanje koje mehanizme imamo za zaštitu žrtava. Ovaj zakon, ako bude usvojen, nudi mehanizme zaštite uzbunjivačima, kako u javnom tako i privatnom sektoru. Mobing se dešava svugdje, a nemamo mehanizme zaštite. Sve firme koje imaju više od 10 uposlenih će moći dati mehanizme kako da prijave nezakonite radnje i kršenje ljudskih prava. Takođe, zakon predviđa i da ako neko lažno prijavljuje, postoje kazne i za takve. Koliko je teško na Balkanu odvažiti se, posebno kada su žene u pitanju, prijaviti nezakonite radnje, jer ćete naići na ogromnu količinu osude i postavlja se pitanje da li je neka 15-godišnjakinja gledala to juče što se desilo i pomišlja da neće to prijaviti, jer ne želi da bude suočena sa javnim linčom“, komentarisala je Ćudić.

Govoreći o slučaju Pazarić te da li je zadovoljna kako je sve teklo u vezi sa tim rekla je da je na svojesvrstan način politički pritisak urodio plodom, te da su zaustavljene određene procedure i konkursi u tom zavodu. Zakon je stavljen u proceduru, te da su sada i predstavnici roditelja u upravljačkom odboru. Kako  je istakla Ćudić, žele napraviti bazu podataka djece sa poteškoćama u razvoju u čitavoj Federaciji BiH, te da su u začetku ozbiljnih reformskih zakona. Naglasila je i da segment kojim nije zadovoljna su tužilaštvo i tempo kojim se to dešava.

Zastupnica u Parlamentu FBiH za N1 je komentarisala i rudarske nesreće koje se dešavaju te rudnike općenito.

“Tematska sjednica koju smo imali bila je vezana za energetski sektor. Sigurno je da ako uzmete u obzir koliko rudnici duguju, pa neuplaćene doprinose rudarima, govori da cijena proizvodnje struje u BiH nije onakva kakvom je prikazuje vlada Novalića. Taj sektor pravi takve gubitke da konačna cijena nije ona koja se kaže. Moramo govoriti o alternativi. Da smo prije 20 godina govorili o alternativi uglju, mi bismo do sada imali paralelni proces razvoja održivih izvora energije. Ne smije se nasjedati na ideju da su rudari i njihova djeca i generacije osuđeni na taj posao. Moramo rudarima ponuditi alternativu. To je ona vrsta licemjerne površinske podrške koja se ne prevodi u zakonima i kada je vlada odlučila da pristupi restruktuiranju to nije zato što imaju strategiju razvoja održivih izvora energije, već zato što su stjerani u kut“, komentarisala je.

Navela je za N1 i da to zahtijeva reorganizaciju i Elektroprivrede BiH i “način na koji se politički upravlja sa javnom ustavnom koja nadzire rad rudnika”.