U srijedu potpisivanje
SAD-u je na primjeru Južne interkonekcije uspjelo što EU nije, a to je da pomire sve stavove u BiH

Uoči samita Triju mora u Dubrovniku, pod posebnim je povećalom projekt Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske. S jedne strane očekuje se konačan potpis i zeleno svjetlo za početak gradnje, dok s druge i dalje dolaze signali da odluka nije zatvorena i da ključna pitanja ostaju otvorena.
Hitnost da se dobiju sve saglasnosti za potpisivanje međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegivine i Hrvatske jasno je razumjeti ako se u obzir uzme namjere bosanskohercegovačkih predstavnika da ovu priču okončaju za nekoliko dana na velikom poslovnom forumu u Dubrovniku. Protivljenja ovome nije bilo ni na jednom nivou vlasti. Hrvatska je itekako zainteresovana, no upitno je jesu li spremni i za konačni potpis. O svemu će u Dubrovniku razgovarati stari znanci, Borjana Krišto i Andrej Plenković.
"Podržavamo taj projekt jer time će se doprinijeti energetskoj sigurnosti i opskrbi plinom BiH i u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti u ovoj teškoj energetskoj krizi u cijelom svijetu", rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.
No, nedoumice stručne javnosti kada je riječ o načinu donošenja odluka u projektu Južne interkonekcije se nižu. Hoće li nas hitnost procedura koštati kasnije? Brojna pitanja ostaju neodgovorenam dok se užurbanim korakom pravi proceduralni teren za postavljanje cijevi. Stara je priča i da postoje dvojbe o stručnosti glavnog investitora, američke kompanije AAFS.
"Ovdje se nastoji dati, dakle, pravo firmi iz Wyominga koja je prije nekih godinu dana registrovana, mislim da ju je registrovao gospodin koji je advokat predsjednika Trumpa, da se bez tendera, bez običnih procedura, dodijeli projekat. To je, naravno, neuobičajeno i to je protiv onoga što evropski standardi ili standardi Evropske unije nalažu", istakao je Nedim Makarević, Vijeće stranih investitora u BiH.
Haris Plakalo iz Evropskog pokreta u BiH je dodao:
"Izostavio se iz tog segmenta BH Gas koji je nadležan kao državna kompanija za protok gasa kroz BiH, ali naravno svi projekti koji dolaze i koji imaju za cilj jačanje infrastrukture su dobrodošli, a posebno projekat gasovoda koji će svakako BiH učiniti manje ovisnom o ruskim energentima".
Nije neobično i da je Brisel odlučio progovoriti. Razočarani što ovakve hitnosti i odlučnosti nije bilo i kada je riječ o evropskom putu. Bosanskohercegovačke vlasti propustile su iskoristiti milionska bespovratna sredstva za različite projekte koja su im se nudila kroz Plan rasta, a očito je i da su okrenuli leđa evropskim obavezama za energetski zeleniju i čistiju budućnost.
"Naravno da ja uočavam da pažnja ide na neka druga pitanja poput energetske diverzifikacije koja je naravno izuzetno važna za BiH, i vama je naravno jasno da ako BiH napravi odmak od ovisnosti o ruskom gasu da je to značajan korak i mi to uočavamo, ali s druge strane također uočavamo i napore koje mi ulažemo sa svoje strane. U naredne dvije sedmice dva vrlo važna ugovora ćemo potpisati s domaćim vlastima za pokretanje dvije značajne vjetroelektrane", objasnio je Luigi Soreca, ambasador EU u BiH.
Amerikanci su uspjeli, ono što Briselu već godinama ne polazi za rukom, da u samo nekoliko mjeseci unutar BiH pomire sve stavove upravo na pitanju Južne interkonekcije. Diplomatska ofanziva Evropske unije na najvišem nivou, produžavanje rokova, prihvatanje lažnih obećanja bh. vlasti, ništa nije uspjelo kako bi se napravili minimalni koraci ka otvaranju pregovora. Dok SNSD odbija svako zakonsko rješenje koje se tiče EU, dilema oko američke investicije uopšte nisu imali.
Više u prilogu Adise Imamović.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare