Sanja Bojanić za N1 objašnjava kako i 'najrazvikanije' demokratije nose tragove totalitarnosti

"Slobodna volja je konstrukt koji je naslijeđen iz ranijih teorija 18. i 19. stoljeća gdje se još nije do kraja moglo tehnološki utjecati na slobodnu volju i slobode mišljenja. Sada su sve vrste sloboda dovedene u pitanje“, istaknula je Bojanić, naglašavajući da tehnološki razvoj osim što oblikuje našu stvarnost, sve više i uvjetuje način na koji mislimo.

Ona podsjeća da se u današnjem svijetu granice slobode ne određuju više samo politički, nego i tehnološki: kroz algoritme, društvene mreže i digitalne ekosisteme koji neprimjetno modeliraju svijest i ponašanje.

"Malo toga je ostalo još od našeg slobodnog djelovanja, a da ne govorim o promišljanju i odgovornom djelovanju kad je riječ o osjetljivim životnim temama“, kazala je Bojanić.

U tom kontekstu, filozofkinja upozorava da se neprijateljem može smatrati svako ko se odupire ovom sustavu u kojem živimo.

"Kako god ga zvali - da li dereguliranom i neliberalnom demokracijom ili totalitarnim režimima. Danas i u najrazvikanijim demokracijama imamo elemente totalitarnosti", rekla je Bojanić za N1.

Osvrćući se na kognitivne znanosti, Bojanić napominje da i osjećaji, poput empatije, nisu fiksne ljudske konstante već socijalno i obrazovno oblikovani fenomeni.

"Kognitivne znanosti kažu da je i empatija konstrukt, oblik osjećaja koji se može formirati kroz obrazovanje, odnos u obitelji, način na koji odgajamo djecu. Empatija postoji i u životinjskom svijetu. Empatija, kao takva, neophodna je i u politici, ona može biti formirana i na nju se može utjecati“, dodala je.

Filozofkinja kulture Sanja Bojanić, koja je doktorirala na Univerzitetu Pariz 8 i predavala na više evropskih univerziteta, u svom radu se bavi savremenim rodnim, rasnim i klasnim pitanjima, teorijom afekta i institucionalnom analizom. Objavila je nekoliko knjiga i više od pedeset naučnih radova.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad