Šantić nakon krivične prijave protiv Mijatovića: Moja izjava izvučena iz konteksta i zlonamjerno interpretirana, nema ničeg nezakonitog

Senad Šantić je bh. poduzetnik i osnivač više kompanija a njegova firma je dio Konzorcija Techstars Sarajevo, dobitnika grant sredstava u okviru javnog poziva Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za "Razvoj start-up ekosistema".

Nakon gore navedenih javnih prozivki kompanije Bloomteq i podnošenja krivične prijave protiv Mijatovića (o čemu je N1 prethodno izvještavao), te nakon što je u podcastu "Plenum“ govorio o okolnostima javnog poziva, Šantić se oglasio otvorenim pismom.

U nastavku pismo prenosimo u cijelosti bez izmjena:

"Dana 15. oktobra, Nermin Hadžić, suosnivač kompanije Bloomteq, objavio je na LinkedInu da sam ja, Senad Šantić, gostujući u podcastu javno i otvoreno priznao korupciju u procesu javnog poziva za razvoj startup ekosistema. Ono što je uslijedilo pretvorilo se u sveobuhvatnu političko-propagandnu kampanju.

Zanimljivo je da je epizoda objavljena prije više od mjesec dana, pogledalo ju je više od 3.000 ljudi, a niko, ama baš niko, nije ostavio komentar koji bi makar nagovijestio takvo tumačenje moje izjave. Naravno, kada se dijelovi izvuku van konteksta, onda se može ispričati sasvim druga priča. Zanimljivo je i kako Nermin Hadžić uporno tvrdi da je bilo “nemoguće” pripremiti aplikaciju u roku od devet dana, koliko je Javni poziv bio otvoren za prijave, isti taj poziv na koji su on i njegov tim bez ikakvih problema uspjeli predati svoju prijavu.

Još je zanimljivije da je Bloomteq sedmicama mirno čekao objavu rezultata, bez ijedne primjedbe ili sumnje u regularnost procesa, a tek kada su saznali da njihova aplikacija nije odabrana kao pobjednička, odjednom se sumnja u ”korupciji”. Uvjeren sam da bi, čak i da su bili izabrani kao dobitnici, isto tako progovorili protiv “nepravde”.

Postavlja se pitanje: Da li se ovdje zaista radi o borbi protiv korupcije, ili o reakciji iz gorčine onih koji su navikli da dobijaju ono što žele na javnim pozivima i tenderima?

Ovo je moja strana priče:

Dio 1: Dovođenje Techstarsa u Sarajevo

Prije skoro deset godina, sa 27 godina, vratio sam se iz Švedske u Bosnu i Hercegovinu sa željom i namjerom da počnem ulagati u svoju domovinu i u ljude u domovini.

Danas sam ponosan što sam osnivač nekoliko kompanija, među njima i ZenDev, softverske firme koja je zaposlila više od stotinu mladih ljudi. Mnogi nas prepoznaju po tome što smo cijelu firmu vodili na zajedničko putovanje u Tursku, kao i po modelu prema kojem 50% profita dijelimo sa zaposlenima. Ove godine želio sam uraditi nešto drugačije. Kao tim entuzijasta, predvođen idejom i inicijativom kolege i prijatelja Bojana Lazića, zajedno s Harunom Mlivom i Dajanom Džindo, udružili smo snage kako bismo postavili temelje organizovanog startup ekosistema u Bosni i Hercegovini i omogućili svima koji žele da svoje ideje pretvore u stvarnost, bez potrebe da napuštaju zemlju.

Vizija bila je vrlo jasna i iskrena; ne radi se o nama, već o zajednici. Cilj je da od Bosne i Hercegovine napravimo zemlju inovacija, tehnoloških proizvoda i uspješnih globalnih kompanija. Nakon mjeseci posvećenosti i upornosti, uspjeli smo ostvariti nešto što se donedavno činilo nemogućim. Privukli smo Techstars, vodeći svjetski startup program, i potpisali četverogodišnje partnerstvo.
Inicijativa je naišla na ogromnu podršku zajednice ali i na neočekivan otpor jedne firme - Bloomteq i njenih vlasnika.

Dio 2: Otpor Bloomteqa

U početku nisam razumio u čemu je toliki problem. Ova inicijativa nikada nije bila o nama, već o startup zajednici, jer je program sam po sebi neprofitan. Svi mi, između ostalog, ovo radimo bez ikakvih naknada, jer je sama filozofija Techstars-a “Give First” ili “Prvo daj”. Iskreno sam vjerovao da nije bitno ko će pobijediti, dok god program donosi vrijednost mladim ljudima u Bosni i Hercegovini. Bilo bi mi iskreno drago da se i Bloomteq priključio toj misiji. Međutim, ubrzo je postalo jasno da naši i njihovi motivi nisu isti. Cijeli iznos granta koji je dodijeljen Techstars konzorciju iskorišten je isključivo za plaćanje Techstars licence, upravo zato da osiguramo potpunu transparentnost i otklonimo svaku moguću sumnju o trošenju sredstava. Naša finansijska konstrukcija je vrlo jednostavna: cijeli iznos ide direktno na licencu, a za sve ostalo, implementaciju, logistiku i operativni rad mi smo se obavezali pronaći partnere i sponzore.

Također, važno je naglasiti da iznos granta nije bio 1,2 miliona KM, kako Nermin Hadžić i kompanije Bloomteq stalno tvrdi, već 600.000 USD, dakle, u trenutku plaćanja licence manje od milion konvertibilnih maraka. Ali, možda “manje od milion” nije dovoljno senzacionalan naslov. Kada se taj iznos podijeli na godišnji trošak, dolazimo do 250.000 KM godišnje za program koji donosi drugi najbolji, ali definitivno najveći startup program na svijetu - Techstars. To ulaganje otvara nevjerovatnu priliku svima koji žele da izgrade svoje uspješne priče.

Danas tome svjedočimo kroz 10 bosanskohercegovačkih startupa koji su trenutno dio Techstars Founder Catalyst programa, zajedno sa startupima iz Sjedinjenih Američkih Država. Od njih svakodnevno dobijamo izvanredan feedback o iskustvu, podršci i pristupu znanju, mentorima i mreži koju do sada nijedan program u Bosni i Hercegovini nije mogao pružiti.

Dio 3: Podcast

Dana 19. septembra prihvatio sam poziv da gostujem u jednom podcastu, s ciljem da promovišem nadolazeće startup događaje koje smo organizovali. Pred kraj dvosatnog razgovora, voditelj je počeo postavljati pitanja o Techstarsu. Sad, s vremenske distance, jasno mi je da je namjerno usmjerio razgovor ka temi javnog poziva, umjesto da govorimo o onome što je bila svrha mog gostovanja, benefitima koje program donosi državi i razvoju startup ekosistema.

Priznajem, govorio sam spontano i bez puno razmišljanja. Nisam imao namjeru da bilo šta insinuiram, govorio sam u svoje ime i iznosio svoja mišljenja a ne kao službeno lice ili stavove bilo koje institucije. Dio mojih izjava, posebno onih koje su se odnosile na procese u kojima nisam bio direktno uključen i o kojima nisam imao potpune informacije, kasnije je maliciozno interpretirano sa strane Bloomteqa i predstavljeno na način koji ne odražava stvarno značenje onoga što sam rekao. Zato u nastavku pojašnjavam sve svoje izjave i odgovaram na optužbe koje su uslijedile nakon emitovanja tog podcasta.

Dio 4: Optužbe nakon podcasta

Ako pogledamo sve optužbe koje je Nermin Hadžić, Kerim Balić i ostali vlasnici iz Bloomteq-a kontinuirano iznose/podržavaju, one se mogu svesti na četiri tačke. Svaku ću adresirati redom.

1. Devet dana za prijavu
   Tvrdnja Bloomteqa da devet dana nije bilo dovoljno za pripremu prijave jednostavno nema logičkog smisla. Ne možete tvrditi da je rok bio “nemoguć”, a istovremeno predati prijavu u istom tom roku. Njihova prijava je uredno zaprimljena i ocijenjena, što jasno pokazuje da je rok bio ostvariv.
   
2. Sastanak s ministrom
   Tokom ovog procesa održali smo niz službenih i transparentni sastanaka s više ministara na različitim nivoima vlasti, među kojima je i ministar privrede Kantona Sarajevo, Zlatko Mijatović, ljudima iz privatnog sektora, kao i s predstavnicima međunarodnih institucija, poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kako i zašto je do sastanka koji se predstavlja kao sporan, došlo? Ono što tada nisam rekao, a što se lako može provjeriti, jeste da je Klix u članku od 31. januara 2025. godine, pod naslovom “Dom naroda usvojio budžet FBiH za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM”, objavio da “umjesto tradicionalnog naglaska na stabilnost budžeta, prioritet se daje razvoju start-up ekosistema, privlačenju stranih investicija i jačanju kapaciteta malih i srednjih preduzeća". Na osnovu toga smo uvidjeli da su u Strategiji razvoja Vlade Federacije BiH 2021–2027, koja je javno dostupna na internetu, već predviđene aktivnosti koje se odnose na razvoj startup ekosistema. Dakle, riječ je o strategiji pisanoj još 2021. godine, mnogo prije nego što je uopće postojao javni poziv, pa čak i uspostavljena trenutna vlada FBiH. Na osnovu tih činjenica i saznanja, Harun i Bojan su se sastali sa resornim ministrom kako bi provjerili informacije i mogućnosti saradnje između institucija i privatnog sektora. Ništa u tom razgovoru nije bilo usmjereno na stvaranje bilo kakvih preduslova za našu pobjedu na javnom pozivu, niti je postojalo bilo šta nezakonito u tom susretu. Kao što sam i rekao u podcastu, ministar je tada jasno istakao da za takve inicijative mora biti raspisan javni poziv, koji je, kako se kasnije pokazalo, ionako bio planiran u sklopu aktivnosti ministarstva. Razgovor je vođen isključivo u duhu profesionalne saradnje. U samom razgovoru nije bilo ničeg nezakonitog, kako se pokušava predstaviti. Mi smo razgovarali sa predstavnicima svoje države da potvrdimo informacije koje smo ranije dobili s ljudima koje, u konačnici, plaćamo kroz poreze koje uplaćuju naše firme. I oni i mi ponašali smo se maksimalno profesionalno i u potpunosti u skladu sa zakonskim procedurama. Razgovaralo se isključivo o mogućnostima da se unaprijedi stanje u zemlji, otvore nove prilike za mlade i privuku globalni programi koji bi pomogli razvoju ekonomije i inovacija.
   
3. Izlazak Fondacije 787 iz konzorcija
   Jedan od naših partnera, Fondacija 787, navodno je napustila konzorcij i objavila da proces nije bio transparentan. To nije spomenuto u podcastu, ali jeste kasnije u medijima. Na prvi pogled, takva izjava može djelovati sumnjivo, ali objašnjenje je vrlo jednostavno. Proces je od samog početka bio potpuno transparentan, a direktorica Dajana Džindo bila je uključena u svaku fazu projekta, od planiranja i prijave, do realizacije aktivnosti. Teško je razumjeti kako se može aktivno učestvovati u svemu od početka do kraja, a zatim šest mjeseci kasnije tvrditi da proces “nije bio jasan”. Drugo, Fondacija 787 nikada formalno nije napustila konzorcij, jer za to nije sprovedena potrebna pravna procedura. Zvanično, oni su i dalje sastavni dio konzorcija. Objava o “napuštanju” bila je zapravo medijski potez koji je inicirao sadašnji v.d. direktor Fondacije 787, Miron Lukač, koji je ujedno i COO kompanije Bloomteq. Kasnije je upravo Bloomteq iskoristio tu izjavu kao dio svoje javne kampanje, čime je jasno vidljivo da je čitav slučaj bio koordiniran s ciljem stvaranja privida netransparentnosti.
   

Kako sam znao da je Bloomteq u prijavi spomenuo Techstars?
Često se postavlja pitanje kako sam znao da je Bloomteq u svojoj prijavi naveo Techstars kao vodeći startup akcelerator? Odgovor je vrlo jednostavan. Tokom zvanične press konferencije povodom potpisivanja partnerstva s Techstarsom, jedan od članova komisije prisutan na događaju je neformalno spomenuo da je drugoplasirani u svojoj prijavi upravo Techstars naveo kao jedan od vodećih svjetskih programa. Tom prilikom je dodao kako je “sjajno što sada taj isti program zaista dovodimo u Bosnu i Hercegovinu". Dakle, to nije bila nikakva povjerljiva ili insajderska informacija, već komentar izrečen javno i spontano od strane osobe koja je bila upoznata sa prijavama.

Dio 5: Zaključak

Za početak, želim se izviniti svojim kolegama iz konzorcija zbog štete koju je Bloomteq nanio malicioznom interpretacijom moje izjave. Također, želim se izviniti i Vladi Federacije BiH ukoliko je moja izjava, koju je kasnije Bloomteq interpretirao na krajnje zlonamjeran način, na bilo koji način prouzrokovala štetu ili narušila ugled institucija. Spreman sam pred svim nadležnim pravosudnim organima potvrditi da s moje strane nije bilo nikakvih navoda, niti sam ikada imao utisak, da je Vlada Federacije BiH ili resorno ministarstvo na bilo koji način pogodovalo bilo kojem od učesnika javnog poziva, pa ni kompaniji Bloomteq.

Ako sve ovo uzmemo u obzir, zapitajmo se šta je zapravo vjerovatnije?

Da grupa preduzetnika i profesionalaca koji su već izgradili uspješne kompanije, imaju globalni network i ostvarili prepoznate rezultate i reputaciju, koji su zaposlili mlade ljude, transparentno potrošili svaku marku dodijeljenog granta i čak uložili vlastita sredstva kako bi organizovali događaje i doveli Techstars u Sarajevo, sada pokušava “ukrasti” novac od države? Ili da kompanija s jasnim političkim vezama koristi ovu situaciju da sebi vrati pažnju i političke poene nakon što nije prošla na javnom pozivu?

Zaključite sami.

Najtužnije u svemu ovome je što upravo ovakve situacije tjeraju mlade ljude iz Bosne i Hercegovine. Svaki put kada neko pokuša da uradi nešto vrijedno, završi u istoj buci pod istim optužbama, od istih ljudi koji ne žele promjene i kojima trenutni status quo itekako odgovara. Dok sam prolazio ovo, lagao bih kada bih rekao da mi nije palo na pamet da odem. Da sebi kažem: “Što meni ovo treba?”
Ali nećemo otići. Ostat ćemo ovdje i borit ćemo se tako što ćemo graditi. Štitit ćemo ono što smo započeli, stvarati prilike za mlade ljude, mentorisaćemo, investirati i pomagati. Sve što smo imali da kažemo na ovu temu, rekli smo ovdje. Vrijeme je da se opet posvetimo poslu".

Na ovom linku možete pročitati detalje navedenog slučaja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad