"Nikad više" iz Sarajeva: Holokaust nije samo prošlost, nego lekcija za budućnost

Obilježavanje 27. januara u Sarajevu i ove godine podsjeća na razmjere stradanja jevrejske zajednice. Od predratnih 12 hiljada članova, Holokaust je preživjelo tek dvije i po hiljade Jevreja iz ovog grada. Iako su brojke poražavajuće, fokus današnjih poruka nije samo na statistici, već na edukaciji generacija koje dolaze.

"Trebamo da znamo više o tome šta je iza nas kako ne bismo dozvolili da se takva nesreća ponovo pojavi, jer nažalost znamo da je bilo stradanja zbog nacionalnog, vjerskog, etničkog ili nekog drugog osjećaja i dalje u svijetu, svugdje, pa nažalost i u našoj zemlji. Tako da je to lekcija o kojoj treba uvijek govoriti i učiti", podsjeća Jakob Finci, predsjednik Jecrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Jevreji u Sarajevu grade zajednički život još od 1565. godine. U tih pet vijekova utkana je kultura, nauka i privreda, ali i priče o hrabrosti. Jedna takva priča je ona o Sarajevskoj hagadi, simbolu opstanka koji je preživio pokušaje uništenja zahvaljujući plemenitosti pojedinaca.

"Ne možemo zaboraviti Derviša Korkuta i njegovu hrabrost da 1941. spasio našu veliku dragocjenost Sarajevsku Hagadu, koja je i dan danas u Sarajevu i ostaće za vijeke vijekova. Imala je Hagada poziv da gostuje u Metropoliten muzeju u Njujorku, pa nismo dozvolili jer je previše opasno da izađe iz Sarajeva, da ode negdje drugdje daleko, a kamoli negdje gdje nikad nije bila", kaže Jakob Finci.

Bosna i Hercegovina broji više od 50 pravednika, ljudi koji su rizikovali vlastite živote kako bi spasili svoje komšije Jevreje. To je temelj na kojem počiva vizija zajedničke budućnosti, poručeno je.

"Jevreji su zajedno sa svojim komšijama muslimanima, pravoslavcima i katolicima gradili gradove, razvijali zanate, trgovinu, industriju, školstvo, kulturu, sport i humanitarni rad. Holokaust je tu višestoljetnu prisutnost jevreja na ovom tlu izbrisao, ali svijetli primjeri kao što je spašavanje Jevreja, spašavanje Hagade i mnogi drugi, primjeri solidarnosti naših građana sarajeva i BiH postoje kao nešto što nas vodi u budućnost", smatra Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske opštine Sarajevo.

Dok se svijet suočava sa novim oblicima netrpeljivosti, iz Sarajeva dolazi apel da "nikad više" ne smije postati samo isprazna fraza, nego aktivna odgovornost svakog pojedinca.

"Mislim da je važno za cjelokupno građanstvo, ne samo u BiH, nego za čovječanstvo globalno jer ukoliko zaista izmognemo snage da kažemo da ne više, nikad više, da ne bude samo floskula. Već zaista da bude naša odgovornost za budućnost da se takve ekstremne stvari, takav enorman zločin, da se nikada, nikome i nigdje ne ponovi", ističe Igor Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo.

Kao što je Hagada preživjela rat i ostala u Sarajevu, tako i sjećanje na komšije kojih više nema ostaje dio ovog grada. To je lekcija o ljudskosti koju danas BiH šalje cijelom svijetu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad