Sarajevo nema plan za preživljavanje: "Bez rezervi vode, crpe se šume, a crvena linija zagrijavanja davno pređena"

Drešković je pojasnio da je brojnost meteoroloških nepogoda daleko veća tokom ljetnih perioda.

"Kao posljedica veoma intenzivne aridizacije klime i povećanja temperatura. Prema tome, štete koje proizvodi ekstremizacija vremenskih stanja tokom ljetnih perioda su daleko veće nego kada su u pitanju problemi s aerozagađenjem tokom zimskog perioda koji su uglavnom lokalizovani na područje sarajevske kotline. Naravno veoma su štetni po ljudsko zdravlje i veliki problem za esencijalni kvalitet života u Sarajevu, ali po strukturi, šteti i broju žrtava kada se u pitanju ekstremi su daleko veći i opasniji po ekonomiju i ljudske živote", naveo je Drešković.

Deponije kao izvor opasnosti

Kada se govori o štetnosti po zdravlje, nemoguće je ne spomenuti zagađenje koje je pogotovo jučer zahvatilo glavni grad BiH uslijed nekoliko požara koji su se aktivirali. Među njima je bio i onaj na deponiji na Krupačkim stijenama u općini Trnovo.

"Sarajevo je zagađeno i ljeti. Možemo isključiti samo kućna ložišta koja postoje zimi, ali isti broj aeroemitera i aerozagađenja postoje i ljeti samo što tokom tog perioda nemamo tu tzv. termičku inverziju pa tu prisutnost PM čestica ne osjetimo u zraku, ali zagađenje svakako da postoji iako ga snažno ne osjetimo u tom kontekstu. Tu su te epizode vezane za određena nesistematska rješenja, a to su prije svega deponije, posebno divlje, koje tokom ovih izuzetno visokih temperatura ljeti postaju žarište požara i u tom kontekstu su vrlo opasne zato što na deponijama izgara vrlo različit materijal od različitih vrsta plastika pa do različitih vrsta tekstila i na osnovu toga dolazi do hemijskih procesa koji su na takvim požarištima vrlo često jako otrovni i štetni po ljudsko zdravlje. U tom kontekstu miris je još i najmanji problem, već su problem isparenja koja nastaju tokom tih požara tako da je opasnost po ljudsko zdravlje vrlo velika i možemo govoriti o jednoj dosta nesređenoj situaciji koja i kroz različite vrste zaraza poput leptospiroze postoje kao posljedica neuređenja prostora i njegovog neodržavanja pa tako Sarajevo kao glavni grad jedne države i najveći urbani centar BiH i regije, ne odgovara prema mom dubokom profesorskom uvjerenju tim osnovnim zadaćama kad su pitanju sistemska rješenja. Mogu reći slobodno da smo loš primjer ostalim gradovima u BiH, a i nekako kada se to gleda sa strane ostavlja jednu vrlo lošu sliku i u tom smislu ono što je činjenica i nekako vrsta aktuelnog stanja kad je u pitanju generalno ova oblast okoliša, bilo tokom ljeta ili tokom zime", kazao je Drešković.

S obzirom na to da je ovdje riječ o ilegalnoj deponiji, a na onim legalnim na kojima je trebao biti odložen otpad od životinja zaraženih brucelozom nije bilo mjesta, bile su popunjene, Drešković konstatuje da nadležni stalno upozoravaju na ekološke bombe i da taj problem kulminira.

"Primjećujem da na neki način te kantonalne vlade, među kojima je i ona Kantona Sarajevo, nekako zbog kompleksnosti tog problema i nekompetentnosti ljudi koji rade u tim institucijama, stalno potiskuju taj problem i stavljaju ga po strani za vrijeme svog mandata misleći da će neko kasnije to rješavati.u stranu držajući se nekog svog mandata. I u tom smislu imamo gomilanje problema. Dakle, mi ne rješavamo probleme, mi samo na neki način u ovom recentnom periodu, ako se tako mogu izraziti, guramo njih pod tepih očekujući da će doći neko kasnije ko će taj problem riješiti. On se multiplicira i s aspekta broja problema, tako da će problemi odlaganja otpada kada je u pitanju Sarajevo i glavna deponija sigurno doći na dnevni red posebno ako se uzme u obzir intenzitet popunjavanja te deponije", naglasio je Drešković.

U tom kontekstu je spomenuo deponiju Smiljevići iz koje dopire već poprilično neprijatan miris.

"Da li je došlo do pucanje one zaštitne folije u kontaktu sa podzemnim vodama i tako dalje. To su problemi koji se za sad ne aktueliziraju. Oni se na neki način samo identifikuju, a u nekim slučajevima i to veoma slabo. Dakle, ne problematiziraju se, nemamo monitoringa, barem ne onog naučnog koji je i objektivan. Naučni je i objektivan kada ga radi naučno-istraživačka institucija, posebno kada je u pitanju Univerzitet u Sarajevu koji kao takav nikada ne sakriva rezultate. Oni su transparentni, javni i jasni. Nemamo još takvu vrstu angažmana i najverovatnije je razlog ovo što sam vam rekao, a to je nepostojanje kapaciteta, niti želja, niti znanja, elementarnog i esencijalnog znanja kod onih koji već decenijama obnašaju vlast. A taj problem će sigurno doći na dnevni red. A tada ćemo se baviti posljedicama, a ne uzorcima. I to je ta katastrofa kada ja već 15 godina, stalno govorim o tome da izostaju sistemska rješenja, da se ne bavimo ključnim problemima kvaliteta života, pa između ostalih, i kada su u pitanju deponije koje su kancerogenog tkiva u prostoru i za ljudsko zdravlje", pojasnio je profesor.

Nespremnost za klimatske promjene

Na osnovu navedenog, Drešković je mišljenja da građani BiH, bez obzira na nacionalno opredjeljenje i političke stavove, na teži način uče o demokratiji.

"Na puno teži način. I još nismo dosegli, prema mom dubokom uvjerenju, jedan racionalni nivo pristupa kvaliteti života. Mi smo još na neki način pijuni u tim političkim igrama i nekakvim procesima i planiranju i planovima koji najčešće kvalitet života građana stavljaju na posljednje mjesto. Imamo samo krupne riječi, a djjela su zaista nikakva. I u tom smislu je moja poruka svim građanima Bosne i Hercegovine da se uče demokratiji, ali na puno teži način, a to je svojim zdravljem, siromaštvom, neznanjem i rezultat svega ovoga je što nemamo jednu sinergiju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine kad su u pitanju oni koji u ime nas hoće da obnašaju vlast, koji hoće da upravljaju i sa nama i sa resursima države. I u tom kontekstu, nažalost, imamo te epizode koje se dešavaju, na koje se samo čeka da prođu, zašuti se, zaboravi i onda nastavljamo dalje. Mi smo dio Evrope i ne može se kvalitet života građana gurati u stranu i stalno nam se zamazivati oči i nekakvim velikim nacionalističkim pričama u uslovima gdje je sloboda i mogućnost iskazivanja interesa građana na jako niskom nivou. Nažalost, po svim tim parametrima BiH je na dnu evropske ljestvice i iza toga su djela i stvarni pokazatelji, a ne moja priča", stava je Drešković.

Kontaktirati struku kada je riječ o rješenju ovih i sličnih problema je jako važno. Međutim, to se, prema riječima Dreškovića nikako ili veoma rijetko dešava. Isti slučaj je i sa problemom klizišta na Trebeviću iznad Sarajeva.

"Mi kao fakultet nismo više uključeni. Imali smo jednu sesiju s vrlo stručnom osobom iz te oblasti, tako da nemam egzaktne informacije o tome šta se dalje dešava, osim onoga što ponekad čujem na televiziji, vezano za izjave tih zvaničnika ili, ne znam, kolega koji možda participiraju u tim stvarima. Ali ono što sam rekao, stojim iza svake svoje riječi, to nije pitanje hoće li se desiti, nego kada će se to desiti. I u tom periodu, dok se to ne desi, suština je da se realizira set preventivnih mjera koji možda neće u potpunosti spriječiti, ali će na neki način prevenirati i ublažiti takvu katastrofu. Ja vam odgovorno tvrdim: dese li se takva klizišta, Kanton Sarajevo i grad Sarajevo patit će ne deceniju, nego decenijama, zbog ogromnih šteta i poremećaja u životu – dakle, od osnovnih životnih problema pa do finansijskih efekata. To, čini mi se, vlasti uopće ne shvataju ozbiljno. Mi ćemo decenijama patiti. Vidite koliko je problema uzrokovalo jedno klizište kada je u pitanju prostor Donje Jablanicer, koji nije gusto naseljen. Nažalost, tamo smo imali 19 poginulih ljudi. To su ljudske žrtve – nemaju cijenu", upozorio je Drešković te dodao:

"Zamislite da se takva klizišta dese u Sarajevu, urbanom centru i u jednom od najnaseljenijih područja. Prema mom dubokom uvjerenju, to su relevantne aktivnosti koje se sada provode na tom području. I onda će se, kako smo već naučili, početi dešavati prebacivanje odgovornosti da neko nije nadležan te će se u sve to spomenuti i entitetska granica. Prošla je ta neka epizoda, i sada se čeka naredna – ko će u toj narednoj epizodi okriviti one prethodne i tako dalje. To je samo pokazatelj koliko smo na niskom nivou svijesti – i kada je u pitanju naša politika, i kada su u pitanju, nažalost, i zahtjevi građana. Dakle, vrlo smo u lošoj situaciji, moram vam priznati. Cijeli život sam u Sarajevu, obrazovan sam čovjek i mogu vam reći da smo generalno u vrlo jednom niskom nivou i svijesti i organizacije života".

Ekstremne temperature već su zabilježene u brojnim zemljama. Najavljuju se i u narednom periodu, između ostalog i u BiH. Pitali smo sagovornika da li je na njih spremno Sarajevo u urbanističkom i prostornom smislu te da li će taj toplotni udar mnogo teže izgledati u ovom gradu u odnosu na gradove koji su u Hercegovini?

"To je vrlo kompleksna tema. Ja sam još kao docent govorio prije 15 godina da će preživjeti one nacije koje su u stanju da kolektuju vodu, da sačuvaju vodu u onim kratkim vremenskim periodima kada imamo viška, čime će se barem djelimično prevenirati klizišta i bujični tokovi itd. A s druge strane, imat će vodu u periodima suša. Sjećate se da su zalihe vode na bunarima, na bačvama, bile ispod svih mogućih minimuma. I eto kada, bude prirodna situacija i padne kiša pa se spasimo nestašice vode. A nestašica vode u Sarajevu, kao i u svakom drugom većem gradu, izvor je svih katastrofa ako nemate tog resursa. Prema tome, mogu konstatovati da Bosna i Hercegovina – evo na primjeru grada Sarajeva – ne reaguje adekvatno. Mi na fakultetu pratimo trendove promjena, prije svega u temperaturi zraka i u količini i visini padavina. Kako postoji instrumentalni monitoring u Sarajevu još od 1888. godine, i kako je taj monitoring validan, izračunali smo linearnu promjenu do 2024. godine, koja iznosi više od 1,7 stepeni Celzija. Dakle, Sarajevo je prošlo onu crvenu liniju koju je definisala Svjetska klimatska organizacija, a to je 1,5 stepeni Celzija. Rečeno je da je ta promjena – u odnosu na predindustrijski period – nešto što se može kontrolisati. Od 1,5 do 2 stepena, uz mjere i sistemska rješenja, moguće je izbjeći kataklizmične scenarije. Sarajevo je tu liniju prešlo. Imamo vrijednost linearnog trenda od 1,7 stepeni u posljednjih 130 godina, što nas svrstava u područja koja su teško pogođena klimatskim promjenama. Dakle, više nismo u tzv. narandžastoj, već u crvenoj zoni, i čitava Bosna i Hercegovina pripada toj crvenoj zoni. Direktno smo pogođeni klimatskim ekstremima i u tom kontekstu sistem je morao već da reaguje", naglasio je naš sagovornik.

Nema odbrambenih mehanizama

Smatra da su se morali razviti odbrambeni mehanizmi koji bi na neki način sačuvali i ljude, njihovo zdravstveno stanje i živote, ali i infrastrukturu i resurse koje imamo.

"Bosna i Hercegovina, s ovog aspekta gledano i otpornosti na klimatske promjene i na ekstremizaciju vremenskih stanja je nula bodova. Ubjedljivo smo na posljednjem mjestu. To je moja oblast proučavanja. Dakle, nemamo apsolutno nikakve razvijene mehanizme kada su u pitanju klimatski ekstremi. Dajem vam jedan primjer – vodosnabdijevanje. Dakle, decenijama već naučnici govore, i sa mog fakulteta i sa drugih fakulteta u okviru univerziteta – da se moraju formirati vodne akumulacije za potrebe vodosnabdijevanja građana u periodima poput ovog. A ovo je jedan od valova. Pazite, ovo se dešava u mjesecu koji je još vlažan. Već ste rekli da je samo tokom dva dana bilo padavina u tom mjesecu. Ovo su ekstremi, ovo su rekordi. A tek dolazi aridni period. Govorim to jer ćemo, ukoliko budemo živi i zdravi, moći se sjetiti ovih riječi. Bojim se da će nastati problem s vodom i vodosnabdijevanjem. Bez obzira na infrastrukturne zahvate kojima pokušavamo sanirati gubitke vode u sistemu, jednostavno vode neće biti na izvorištima. Iz dva osnovna razloga: zime su postale blage i kišovite, nemamo snježnog pokrivača, naši vodotoci postaju suhi, a ono malo vode što se akumulira u podzemlju se brzo potroši. U tom kontekstu, nećemo je imati na vodoizvorištima", kazao je Drešković.

Naglasio je sa su jedino rješenje za Sarajevo bile hidroakumulacije na Bijeloj rijeci.

"Na jednom ogromnom području pa i na Crnoj rijeci kako bi se pokušalo izgradnjom hidroakumulacija osigurati dovoljne količine vode za Sarajevo. Ta voda bi se transportovala na odgovarajući tehnički način, čime bismo se zaštitili od problema broj jedan kada su u pitanju klimatske promjene, a to je nedostatak vode. Lakše je podnijeti visoke temperature kada imate vodu. Kada je nemate, to je katastrofalna situacija i sa higijenskog aspekta života i kada je u pitanju opći kvalitet života. Bojim se da će ova godina biti pokazatelj naše nespremnosti kada je riječ o otpornosti na negativni učinak klimatskih promjena. Puno se novca potrošilo prethodnih decenija na različite, da se ne izrazim grubo, gluposti. Ključni projekti, rješavanje deponija, projekti akumuliranja vode i slični projekti su potpuno gurnuti u stranu. To je rezultat onoga što sam govorio prije nekoliko godina – o kvaliteti piramide. Ta piramida je izvrnuta. Vrh piramide, gdje su najkvalitetniji i najpametniji ljudi, sada je na dnu, a baza je na vrhu. Naravno da ne možete s takvim ljudima planirati. Tu ne postoji mogućnost saradnje, ni jasno iznošenje stavova. To su osobe koje misle da kad dobiju vlast na izborima, da su Bogom dani da obnašaju vlast i da oni donose odluke. A to je primitivizam. Odluke donose institucije koje su obučene, educirane, koje imaju kompetencije i vještine da se bave takvim stvarima. Zadaća političara je da te odluke implementiraju. Nažalost, toga u našem društvu nemamo. Brojni su primjeri na svakodnevnom nivou koji pokazuju izostanak takvih aktivnosti. U tom kontekstu i moj odgovor na pitanje: nula smo bodova kada je u pitanju naša otpornost – društvena otpornost – na negativne efekte klimatskih promjena koje su sve izraženije", jasno je poručio Drešković.

Svijet će postati polupustinja

Istakao je da se nalazimo u sistemu u kojem se ne zna "gdje su glava, a gdje noge".

"Više ništa ne znate. Nemate se kome požaliti. Nema efekata da se žalite. Nema rezultata tih društvenih procesa koje imamo, koji sugerišu, ukazuju na određene propuste. Iz prostog razloga što svi tu vlast vide, nažalost to govorim iz svojih iskustava. Apolitičan sam, isam apolitičan u smislu da negiram politiku, ali nisam član nijedne političke partije, nikad bio, niti sam, pa smatram da mogu slobodno govoriti kada je u pitanju moja percepcija o ovim procesima. Ono što je zabrinjavajuće jesu najave i prognoze. Mi imamo takozvana četiri referentna klimatska scenarija koja su definisana od strane Međunarodnog klimatskog panela, koji je funkcionisao u okviru Pariškog klimatskog sporazuma, s ciljem da se smanji emisija CO2 u svim oblastima privrede i života, i da se dostigne nulta emisija, kako bi se zadržalo trenutno stanje – ne poboljšalo, već samo zadržalo. Nažalost, to se ne dešava. Krize u svijetu su raznovrsne, a negativni efekti klimatskih promjena se multipliciraju. Šumski požari su sve češći, sve više šumskog resursa nestaje svake godine. A šume su nam jako važne. Njihovim izgaranjem oslobađa se ogromna količina ugljenika. U BiH je procijenjeno da šume sadrže oko osam miliona tona ugljenika, što kad se pomnoži s koeficijentima oslobađanja, predstavlja ogromnu količinu ugljen-dioksida koja završava u atmosferi. To je katastrofalno, jer taj CO2 ne samo da se oslobađa, nego gubimo i jedine prirodne apsorbente – šume, koje iz atmosfere crpe ugljendioksid, ugrađuju ga u tkivo, a nama vraćaju kiseonik. Kad nemate šuma, nemate ni tog osnovnog proizvođača atmosferskog kiseonika. Teže dišemo. Jedan od scenarija predviđa da ćemo izgubiti kisik, da nećemo imati šta da dišemo zato što se biomasa i bioraznolikost planete konstantno smanjuje", dodao je.

Instrumentalna mjerenja u Sarajevu su, kako je rekao Drešković, pokazala da je trend količine padavina nekad bio blizu nule, nije se mijenjao.

"Ali sada imamo opadajući trend godišnje visine padavina. To znači da će se klima aridizirati – svijet, pa i Evropa, postajat će stepa ili polupustinja. Proces ide prema sjeveru, što znači da će klimatske izbjeglice postati glavni problem svijeta. Možda neće biti ni ratova koliko će biti klimatskih izbjeglica. To je tzv. umjereni scenarij koji, nažalost, postaje sve realniji. On podrazumijeva porast temperature od 2 do 4,5 stepeni. To je već kataklizmično. Ekstremni scenariji govore i o 8,5 stepeni porasta. Naučnici su izračunali da bismo mogli ostati bez kiseika. Zato su šume Bosne i Hercegovine, balkanske šume, jako važne – one su pluća Evrope. Mnogo je važniji aspekt sekvestracije stakleničkih plinova u našim šumama nego njihova ekonomska vrijednost kao drvna masa. To tek polako počinju da shvataju i preduzeća kod nas, koja su, nažalost, u tom aspektu dosta neuka. Počinju razmišljati o tzv. 'carbon trade marketu', gdje se zalihe ugljika u drvnoj masi mogu prodavati i zaraditi više nego sječom stabala", naglasio je.

Na kraju je Drešković imao poruku za bh. građane.

"Učimo se, ali sve to ide jako sporo. Puno je neukih ljudi u sistemu. I to je, čini mi se, glavni problem koji sporo rješavamo. To je i moja poruka građanima – svi, nažalost, jako sporo učimo. Demokratski proces u Bosni i Hercegovini, koji je manipulativan i koruptivan, još pobjeđuje zdrav razum i esencijalno obrazovanje kod ljudi. Takva su djela – ništa ne govorim napamet", zaključio je Drešković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad