Sarajevski smog nije samo magla: Kancerogene čestice ulaze u krvotok, zagađenje utječe i na psihu

Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH za N1 kaže da se situacija u Sarajevu iz zime u zimu uglavnom ponavlja.

"Ista je priča svake zime, manje-više. Ja ovdje radim nekih dvadesetak godina i to se ponavlja", kazao je Krečinić.

Kućna ložišta dominantan izvor

Kao osnovne izvore zagađenja Krečinić navodi saobraćaj, individualna kućna ložišta i industriju. Međutim, kada je riječ o Sarajevu, ističe da industrija nije toliko razvijena te da najveći problem predstavljaju upravo ložišta.

"Dominantan izvor, sa nekih više od 70 posto, čine sama kućna ložišta", kazao je Krečinić.

Saobraćaj, dodaje, doprinosi zagađenju, ali je prisutan tokom cijele godine, dok se visoke koncentracije zimi posebno povezuju s grijanjem domaćinstava i stabilnim vremenskim prilikama.

U Sarajevu se, prema njegovim riječima, najviše koriste ogrjevno drvo i pelet, dok je upotreba uglja znatno manja nego, primjerice, u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.

Najteže u Novom Gradu i na Ilidži

Kvalitet zraka razlikuje se i od jednog dijela Sarajeva do drugog.

Krečinić navodi da je, gledano od Vijećnice prema Ilidži, situacija najnepovoljnija na području Novog Grada i Ilidže. Zračne mase se u večernjim satima spuštaju prema nižim dijelovima kotline, gdje dolazi do gomilanja zagađujućih materija.

Dodatni problem predstavlja temperaturna inverzija. Stanica kod Vijećnice, zbog položaja na provjetrenijem ulazu u grad, često bilježi povoljnije vrijednosti, dok se na Otoci zagađenje zadržava između okolnih brdskih naselja.

"Vremenske prilike jako mnogo utječu", naglasio je Krečinić.

Kada ima strujanja zraka, zagađenje se lakše raspršuje. Međutim, kada se vrijeme stabilizira, isti izvori mogu dovesti do koncentracija od 200 ili 300 mikrograma na pojedinim mjernim stanicama.

Magla ili smog?

Sarajevo je decenijama poznato po magli, ali Krečinić objašnjava da magla i smog nisu isto.

Magla je meteorološka pojava, odnosno povišena koncentracija vlage u zraku. Problem nastaje kada se ta vlaga pomiješa sa česticama nastalim sagorijevanjem.

"U Sarajevu dolazi do miješanja te magle i svega onoga što se emituje u samoj kotlini", pojasnio je Krečinić.

Te čestice, nekada jednostavno nazivane čađi, lijepe se za kapljice vode u zraku, zbog čega smog poprima karakterističan miris i ostavlja tamne naslage na površinama.

Broj dana s prekoračenjem i dalje daleko iznad dozvoljenog

Krečinić kaže da posljednjih godina postoji blagi pad broja dana u kojima su prekoračene vrijednosti PM10 čestica, ali da je Sarajevo i dalje daleko od zadovoljavajućih rezultata.

Prema njegovim riječima, dozvoljeno je 35 dana prekoračenja godišnje. Mjerna stanica na Ilidži prije tri godine zabilježila ih je 103, a prethodne godine 90.

"Bilježimo pad, ali i dalje smo jako puno iznad dozvoljenog. Ne možemo reći da smo popravili zrak, nego da ga popravljamo", kazao je Krečinić.

Dodaje da je riječ o dugotrajnom procesu, posebno zbog rasta grada, novih objekata, novih ložišta i sve većeg broja vozila.

"Dugoročno ostavlja posljedice"

Posebno upozorava na zdravstvene posljedice dugotrajne izloženosti.

"Što se tiče utjecaja na zdravlje, jako je velik. Nije da ćete izaći kada je zrak zagađen i da će to automatski u tom trenutku utjecati na vas, ali dugoročno ostavlja posljedice", kazao je Krečinić.

PM2.5 čestice mogu prodrijeti u krvotok, a Krečin ističe i da su istraživanja u lebdećim česticama u Sarajevu pokazala prisustvo kancerogenih materija, među kojima su benzo[a]piren i PAH spojevi.

Zagađenje, dodaje, ne utječe samo na fizičko zdravlje.

"Te epizode sa smogom jako su depresivne za ljude. Utječu i na samu psihu", kazao je Krečinić.

Dok se Sarajevo svake zime ponovo suočava sa smogom i visokim koncentracijama štetnih čestica, broj pacijenata u ambulantama i Hitnoj pomoći pokazuje da zagađenje nije samo pitanje statistike i mjernih stanica, nego i svakodnevnog zdravlja ljudi.