Inflacija i cijene osnovnih životnih namirnica opterećuju građane, posebno one sa najnižim platama. Život je sve teži za radnike u realnom sektoru. Prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, i kada bi minimalna plata bila 1.000 KM, dvoje bi trebalo raditi kako bi osiguralo samo osnovnu egzistenciju

Šta bi povećanje minimalne plate, koja sada iznosi 543 KM na 1000 KM značilo za radnike, Šatorović je objasnio:

“Hiljadu maraka bi danas značilo manje od polovine potrošačke korpe. To znači da bi dvoje zaposlenih radilo za osnovni egzistencijalni minimum i to je nešto je katrastofalno. Ali, generalno je puno bolje od 543 KM. Mi ne smatramo da se minimalna plata treba regulisati samo u administraciji. Danas radnici koji rade u federalnim institucijama sa najjednostavnijim poslovima imaju zagarantovanu minimalnu platu. Međutim, radnici u realnom sektoru to nemaju”, kaže Šatorović.

Zbog čega su radnici u administraciji vrjedniji od ostalih radnika u FBiH, pita se Šatorović. Kaže da nisu.

Šta bi povećanje minimalne plate sa 543KM na 1000KM značilo za radnike? Selvedin Šatorović, predsjednik SSS BIH Selvedin Šatorović pojašnjava da će par sa najnižim platama i dalje raditi za osnovne životne potrepštine #SINDIKALNAKORPA pic.twitter.com/UHjg1tZOUE

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 3, 2022

“Naprotiv, ja mislim da radnici u realnom sektoru nisu vrjedniji od ostalih radnika. Svi mi bez obzira gdje radili imamo osnovne životne potrebe. Sindikalna potrošačka kopa tretira osnovne životne namirnici za četveročlanu porodicu, dvoje odraslih ljudi, jedno dijete u osnovnoj školi i jedno dijete u srednjoj školi”, objašnjava za N1.

Dodaje da mu ne može niko kazati da onaj ko radi u administraciji treba da jede malo više, a onaj ko radi u rudniku, metalskoj industriji, tekstilnoj industriji, treba da jede malo manje ili da su njihove potrebe nešto slabije, zaključio je Šatorović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad