Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, komentarišući da u Bosnu i Hercegovinu dolazi 500 vojnika EUFOR-a, rekao je da su ti dodatni vojnici uduplali snage koje smo do sada imali. Naveo je i da ne znači da je mir ugrožen, međutim, to znači "da se itekako na oprezu." "To je jedna mjera iz predostroznošću, čisto da se osiguramo", istaknuo je Sattler.

U razgovoru za N1 je kazao da vjeruje da će vojnici biti raspoređeni na mjesta gdje je bilo tenzija ranije, ali svakako ćemo imati veću vidljivost evropskih trupa u zemlji.

“Putin će platiti visoku cijenu”

Može li EUFOR garantovani bezbjednost sa uduplanim vojnicima, pitali smo.

“Ne govorimo samo o EUFOR-u kao garantu stabilnosti ovdje. Prije svega imamo Oružane snage, a EU podržava državne snage od njihovog utemeljenja“, rekao je.

Preko 2 hiljade vojnika EUFOR-a izvan BiH, mogu se angažovati vrlo brzo u slučaju potrebe. Gdje će biti raspoređene dodatne snage koje su tek pristigle u našu zemlju, za "N1 odgovara čelnik Delegacije EU @josattler @euforbih pic.twitter.com/KGs9DX6eU7

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) March 4, 2022

Komentarišući rat u Ukrajini, rekao je da smo svjedoci jednog masivnog nezapamćenog udara na međunarodni poredak, nešto što se decenijama gradilo.

“Reakcija EU je bila brza i do sada nezabilježena”, dodao je.

Govoreći o rezoluciji kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, kazao je da su sve zemlje u regionu uključujući i BiH i Srbiju ipak bile na pravoj strani i glasale za rezoluciju.

“Niko nije mogao očekivati jedinstveni istup EU, ovakav odgovor, nezapamćen na invaziju Rusije, doslovno za pet dana mi smo pripremili tri paketa sankcija. Cilj je da agresor plati visoku cijenu. Same mjere ciljaju primarno na finansijski sektor, čime se onemogućava finansiranje vojnih operacija, energetski sektor, vazduhoplovstvo, odgovorni pojedinci i privredna društva“, naveo je Sattler, dodajući da po prvi put u historiji, sve zemlje članice su se složile da  osiguraju oružje finansiranjem iz EU budžeta.

“Govorimo o oko pola milijarde eura za vojnu opremu što je nezapamćeno. Pokazuje to koliko smo odlučni. Sve to nažalost blijedi u odnosu onoga što prolaze građani Ukrajine”, istakno je.

Da li se kriza može preliti na Zapadni Balkan ili BiH, upitao ga je voditelj N1 Dalibor Mrdić.

“Mislim da ne postoji mogućnost preljevanja na region, međutim, ono što vjerujem, da sve dok postoji i najmanji rizik morate biti pripravni, i moramo poduzimati mjere predostrožnosti. Nije nimalo slučajno da vidite neke od najviših evropskih dužnosnika EU koji su se pominjali i neke druge lokacije koje bi mogle biti problematične. Čak i u nekim prigodama direktno je spomenuta i BiH. Zato mi je zadovoljstvo da smo mogli brzo reagovati i dovesti dodatnih 500 vojnike, i još ako bude bilo potrebno”, naglasio je šef Delegacije EU u BiH.

Je li moguće ubrzano članstvo BiH u EU?

Može li naša zemlja računati na punu podršku Zapada ukoliko ova kriza dalje eskalirala, upitali smo ga.

“Ministri vanjskih poslova 27 zemalja članica EU prije 10-ak danas razmatrali su dvije teme, jedna je bila Ukrajina, a jedna BiH i to samo po sebi je pokazatelj opredjeljenja i podrške BiH. I visoki predstavnici, Borrell, i najviši dužnosnici, i ja, radimo kao bismo osigurali da imamo sva potrebna sredstava za podršku BiH”, naveo je naš sugovornik.

Kako je poznato, posljednih dana mnogi su zatražili ubrzano članstvo u EU. Je li to moguće i izvodljivo?

“Mislim da je ovo pravi trenutak da se osvrnemo na sve stvari i da se upitamo da li koristimo neke najbolje strategije i imamo li elemente koji će osigurati onu promjenu kojoj težimo. Iznad svega ovo je trenutak za domaće političare da naprave korak unazad i promisle “šta mi možemo uraditi”, bez da traže uvijek nešto. Sve blijedi kad ste suočeni sa ratom, ovo su vremena kada svjedočimo tektonskim promjenama u EU. Dogme koje su bile prisutne u zemljama članicama EU preko noći su srušene. Ovo je pravi trenutak da se promisli šta može uraditi kako bi ubrazali proces i izašli iz političke krize”, kazao je Sattler.

Napomenuo je da je do izbora ostalo još sedam mjeseci, te upozorio da se ne dozvoli da ovo bude još jedna izgubljena godina.

O pregovorima o Izbornom zakonu u BiH, rekao je da su spremni da se ponovo angažuju, ali moraju vidjeti iskorake, prije svega od HDZ-a BiH, ali od SDA.

“U konačnici potrebno nam je podrška u Parlamentarnoj skupštini, ali bez prvog koraka SDA i HDZ nema daljih aktivnosti”, rekao je, uz nadu da će brzo doći do tog iskoraka, jer će se početkom maja raspisati izbori.