"Vjerujem da u BiH možemo očekivati blago poskupljenje plina u zadnjem kvartalu godine", najavljuje još jedan mogući udar na džepove građana Nihad Harbaš, predsjednik Sekcije mašinskih inžinjera Komore FBIH. Gostovanje u programu N1 ovaj stručnjak iskoristio je i da uputi interesantne savjete građanima: Čak i male mjere mogu napraviti veliku razliku!

Dok članice Evropske unije ubrzano pune skladišta plina kako bi zimu dočekala puna, a plinovod Sjeverni tok 1 privremeno je zatvoren zbog održavanja, mnogi postavljaju pitanje što bi se dogodilo da Kremlj odluči ventile na tom plinovodu ostaviti zavrnutima i nakon 21. jula.

EU zvaničnici će do 1. augusta znati šta Rusija sprema, podsjeća u programu N1 Nihad Harbaš, predsjednik Sekcije mašinskih inžinjera Komore FBIH.

“Ukoliko do tada ne bude pušten plin, za najrazvijenije evropske zemlje će uslijediti težak scenarij. Morat će uzbunu podići na nivo tri, što znači da će privredi morati zavrtati plin, smanjit će se nivo proizvodnje, a to će dalje nastaviti uticati na radna mjesta i ekonomiju”, upozorio je Harbaš.

Koliko daleko cijena plina u BiH može otići do zime?

Prošle sedmice je potvrđeno da će plin u FBiH poskupiti za 23,3 posto – a što je, kako struka pojašnjava, za sto posto više u odnosu na prošlogodišnju cijenu ovog energenta.

Bećarević: Moguće još jedno poskupljenje plina u oktobru

“Historijski nam je dokazano da određeni energent u određenom trenutku može poskupiti i do 300 posto. U Bosni i Hercegovini je cijena plina već prešla sto posto, a u EU je to već preko tri stotine posto u odnosu na prethodne godine. Vjerujem da u BiH možemo očekivati blago poskupljenje plina u zadnjem kvartalu godine. Iza ove grijne sezone to bi se trebalo stabilizovati”, predviđa Harbaš.

Najveći je problem trenutno, navodi, što vladajući ne upućuju građane na to šta trebaju da rade.

“Drže nas u neizvijesnosti, ne znamo šta da radimo – da li da kupujemo pelet po ovoj cijeni, da li da mijenjamo gasne uređaje na nešto drugo? Zamislite da je u koroni vlast sjedila nije ništa govorila”, spominje Harbaš.

Vlasti šute, ali šta je savjet struke?

Dok nije teško konstatovati da oni koji bi građane trebali uputiti kako preživjeti zimu to ne čine – za upute i savjete nužno se okrenuti struci. Kako uštedjeti čak i na sitnicama, pojasnio je Harbaš u programu N1.

Kako je naveo, stručnjaci u savjetima najčešće ističu da postoje tri nivoa mjera.

“Mjere nulte investicije podrazumijevaju da građani smanje temperature unutar svojih objekata, da koriste manji broj prostorija tokom zimskog perioda, da se toplije obuku, jer često, a naročito u stanovima prikopčanim na toplane, boravimo u sobama u kojima je temperatura 23 ili 24 stepena. Sasvim je dovoljno temperaturu podesiti na 19 ili 20 stepeni”, konstatovao je Harbaš.

Male mjere, čak i poput zavrtanja vode dok obavljamo brzinske poslove poput pripreme kafe, mogu dati itekakve rezultate, koji se na tokom visokih cijena energenata lako osjete.

Ipak, ono što se preporučuje za svaki energetski sistem jeste da ima svoju rezervu. Tu su potrebne nešto krupnije, ali i dalje ne pretjerano velike investicije.

“Ukoliko ste na toplanama ili koristite neki drugi energent, onda možete ugraditi klimu. Ona može poslužiti i u prelaznim periodima za dogrijavanje, ukoliko cijene peleta ostanu ovakve ili još porastu kao što se najavljuje, onda će biti jeftinije dogrijavati prostor na struju, odnosno klimom – a čija kupovina za malo veću prostoriju košta od 800 do 1000 KM”, priča Harbaš.

Slično je i sa konvektorima za struju, gdje stručnjak napominje da će nas skuplje koštati, ukoliko nemamo osnovni sistem grijanja.

U ovoj priči valja napomenuti i na poseban kontekst, a to je onaj da ni elektroprivrednim organizacijama nije u interesu da građani masovno na ovaj način upotrebljavaju struju, s obzirom da lako može doći do potrošnje viška koji se izvozi na strano tržište, a što će direktno rezultirati smanjenjem njihovog prihoda. Uz to, dodao je Harbaš, postoji i realna prijetnja da mreže ne bi mogle izdržati ovakav intenzitet potrošnje.

Ono što stručnjaci najradije preporučuju, a što, s druge strane, zahtijeva veću investiciju, jeste utopljavanje objekta, ili instalacija toplotnih pumpi koji, kako je Harbaš istakao, koriste električnu energiju tri puta efikasnije u odnosu na sve prethodno navedeno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad