(Ne)provodiva Schmidtova odluka: "Stranke značajna sredstva dobijaju nelegalno"

Prema podacima Centralne izborne komsije za prošlu godinu, ukupna dobit SNSD-a iznosila je više od tri miliona KM. Osim dva miliona državnog novca, prihod od članarina je iznosio više od 860 hiljada KM, a od donacija oko 230 hiljada. No, postoje li iznosi koji se ne vide, takozvani crni fondovi i ukoliko sve uzmemo u obzir - koliko snažnim udarcem biste opisali posljednju Schmidtovu odluku?

Prema zvaničnim podacima, sredstva koja stranke generalno dobijaju iz budžeta čine gotovo oko 80 posto njihovog prihoda i po toj logici bi ovo trebao biti jedan snažan udarac njihovom funkcionisanju, mogućnosti njihovog finansiranja i uopće provođenja osnovnih aktivnosti. Međutim, Transparency International godinama upozorava da ono što stranke prijavljuju u svojim finansijskim izvještajima ne odgovara stvarnosti. To se vidi i prema podacima koje smo objavljivali u vezi sa troškovima izborne kampanje gdje vidimo da stranke prijave značajno manje iznose za tu svrhu koji su znatno manji u odnosu na stvarne. Ukoliko uzmemo u obzir SNSD za posljednje izbore kada smo radili procjenu troškova oglašavanja, ta razlika je bila gotovo milion KM. Dakle, postoje značajna sredstva koja stranke dobijaju iz drugih moguće nelegalnih izvora, odnosno, koje uopće ne prijavljuju i taj novac ne prolazi kroz zvanične bankovne račune banaka. Dio aktivnosti finansiraju treća lica u okviru tih tzv. donacija u činjenju koje stranke uopće u većini slučajeva ne prijavljuju, a da ne govorimo o brojnim zloupotrebama javnih resursa, a koje obično provode stranke koje su na vlasti jer imamo značajnu kontrolu svih institucija, ustanova i javnih preduzeća gdje se novac zapravo kroz različite vrste ugovora preusmjerava prema strankama. Dakle, kada sve to uzmemo u obzir, ova Schmidtova odluka, čak i da se provede i da se zaista osigura da se ne vrše nikakve isplate nijednog nivoa iz budžeta, sve i da postoji mogućnost da visoki predstavnik ima nadležnost prema bankama da ispoštuju ovu odluku, da mu podnose izvještaj i sl., opet postoji mogućnost da ove dvije stranke (SNSD i Ujedinjena Srpska) sredstva namaknu iz drugih izvora i da se zapravo poveća pritisak na javne resurse kao i pljačka javnih sredstava koja bi se preusmjeravala u političke stranke indirektno. Sa druge strane, da se poveća pritisak i prema fizičkim i pravnim licima da dodatno podrže i finansiraju ove političke stranke.

→Dodik nudi ‘rješenje’: Izručite nam Schmidta, je li vam djelujem kao bjegunac?

Sve to smo mogli zaključiti i iz izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nakon Schmidtove odluke da će jednostavno naći drugi način i da ovo na njih neće utjecati. S druge strane, postavlja se i pitanje koliko je ova odluka provodiva i kako će se zaista moći osigurati da sve osobe koje su zadužene za isplate iz budžeta podnose izvještaj visokom predstavniku, da se ta sredstva koja su uplaćena vrate u Centralnu banku BiH, da se drugim bankama propiše jedna takva vrsta obaveze da je izvršavaju s obzirom na to da je jedna ovakva vrsta odluke iznad svih zakona koje regulišu i bankarsko poslovanje, a i sa druge strane i finansiranje političkih stranaka. I naravno, mnogo je tu dodatnih rizika koje povlači jedna takva odluka. Šta će se desiti ukoliko sve te osobe ne mogu u mogućnosti iz nekih drugih čak i objektivnih razloga da ispoštuju njegovu odluku, a s druge strane, može doći do jednog čina pa rekla bih i osvete vladajućih u RS-u, da jednostavno čak izmijene i zakone i donesu odluke da se čak obustave isplate i za sve političke stranke, odnosno, za sve političke subjekte jer finansiranje iz budžeta je regulisano na svakom nivou vlasti.

Dakle, bez obzira na obrazloženje visokog predstavnika, zaista je pitanje koliko jedna ovakva odluka može imati nekakav pozitivan efekat na ključne donosioce odluka zbog kojih je ona i donesena, a prije svega govorimo o rukovodiocima ove dvije političke stranke.

Ako se sada vratimo na obaveze banaka u ovom slučaju, pitala bih vas šta nam zakonski okviri govore, da li banka uopće može biti kažnjena ako ne postupi po Schmidtovoj odluci?

Zaista je taj dio nejasan. CIK koji nadgleda finansiranje političkih stranaka nema nikakvu nadležnost nad bankama u tom pogledu. Niti im trenutni zakon daje bilo kakva ovlaštenja prema kojima mogu izreći sankcije čak i prema ovim političkim strankama u vezi s ovom odlukom. A da li visoki predstavnik ima mogućnost da kažnjava banke i to je nešto što ostaje otvorena mogućnost i mislim da prije svega odgovore treba tražiti u Agencijama za bankarstvo i ostalim nadležnim institucijama. Mislim da je generalno pitanje koliko je zapravo promišljena ovakva odluka bila i da li su uzete u obzir sve okolnosti i zakoni koji su na snazi? S druge strane, imamo jedne vrlo zanimljive odredbe u samoj odluci. S jedne strane, jasno se naglašava da se odluka mora provoditi bez obzira na to da li je usklađena sa, ne samo postojećim, već i budućim zakonima, a tu je i odredba koja govori da nema mogućnosti žalbe ni prema kakvim institucijama uključujući i nadležne sudove u BiH.

→Schmidt: Obustavlja se finansiranje stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska iz budžeta

Pitanje je opet s jedne strane, tehničkih uslova i kapaciteta i same nadležnosti visokog predstavnika u gdje se prije svega radi o jednoj tehničkoj odluci i praktičnom izvještavanju i osobama zaduženim za izvršavanje budžeta na svim nivoima, a i ovlaštenim osobama u okviru banaka u kojima sve organizacione jedinice političkih stranaka imaju svoje račune.

Marinko Božović, inače načelnik Istočne Ilidže i čelnik SDS-a izjavio je kako bi odgovor na Schmidtovu odluku o zabrani finansiranja SNSD-a i US-a mogao biti ukidanje finansiranja političkih partija iz budžeta na svim nivoima u RS-u donošenjem takvog zakona. Vidite li vi kao izglednu opciju da režim u ovom entitetu krene u tom pravcu i kako bi se u tom slučaju ponašanje prilikom izglasavanja manje stranke u bh. entitetu?

Pa to je vrlo moguće i moglo bi imati vrlo negativan efekat kada govorimo o funkcionisanju opozicije i drugih političkih stranaka koje nisu bile odgovorne za sve ovo što se dešavalo u prethodnom periodu. Nisu bile uključene ni u narušavanje ustavnog poretka i sva ova djela zbog kojih je ova odluka, kako je to navedeno i u obrazloženju, i donesena.

Finansiranje iz budžeta je prvobitno namijenjeno i njegova svrha je zapravo da se omogući da sve stranke koje participiraju u institucijama, koje imaju mandate na bilo kojem nivou, a da imaju određena sredstva na raspolaganju kako bi manji utjecaj bio iz finansiranja iz privatnih izvora kako bi se smanjio utjecaj prisustva pravnih lica koji finansiraju stranke očekujući nekakve usluge zauzvrat ili kako bi se smanjio priliv nelegalnih sredstava u stranke. Ukoliko se zaista desi to da iz neke vrste osvete dobijemo situaciju da se finansiranje ukine svim političkim strankama onda će one biti nekakva vrsta kolateralne štete i prije svega će najveća šteta biti opozicionim strankama koje nemaju toliku mogućnost da namaknu donacije iz drugih izvora jer nisu u takvoj poziciji moći kao naprimjer SNSD ili čak Ujedinjena Srpska s obzirom na to da je dio vladajuće koalicije u RS. Ovakva odluka bi bila pogubna za druge političke stranke, a s druge strane, ove dvije stranke imaju svoje načine finansiranja i funkcionisanja pa može doći samo do zloupotreba i pritisaka koji mogu uslijediti prema pravnim ili fizičkim licima.

Čak i da uzmemo najveći iznos iz budžeta za SNSD od dva miliona KM njima neće biti problem da na neki drugi način iz nelegalnih sredstava namaknu novac za finansiranje, a ne smijemo zaboraviti ni to da imaju jaku mašineriju iza sebe.

Može li onda CIK u ovom slučaju zabraniti učešće SNSD-a na izborima?

Nejasno je da li CIK, što smo vidjeli i prema izjavama predstavnika te Komisije, da još nisu uspjeli analizirali detaljnu ovu odluku koliku bi imali nadležnost koja tu i nije propisana, a prema važećim strankama se jasno zna u kojim situacijama se strankama može zabraniti učešće na izborima - kada se radi o kršenju zakona na način da stranke ili ne podnose uopće izvještaj o finansiranju, da ne omogućavaju reviziju svog poslovanja ili s druge strane kada govorimo o grubom kršenju izbornog zakona. A kada govorimo o Schmidtovoj odluci ta nadležnost CIK-a u njoj nije navedena.

→Nakon Schmidtove odluke: SNSD ne(će) izaći na sljedeće izbore?

Još jedna negativna konotacija Schmidtove odluke jeste ta da se proširuje broj osoba oko Milorada Dodika i Nenada Stevandića koje će, ukoliko ne budu mogle ispoštovati odluke visokog predstavnika biti u situaciji da će biti krivično gonjene. Tako ljudi iz administracije koji nisu ni krivi ni dužni mogu snositi posljedice ove odluke.

Cijelo gostovanje Ivane Korajlić pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje