Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se na večerašnjoj sjednici UN-a nakon obraćanja članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović. Kako je kazao Schmidt, "predsjednik entiteta Republike Srpska i zvaničnici entiteta RS napadaju Dejton kroz zapaljivu retoriku o odvajanju države i otcjepljenju RS od BiH".

“Hvala što se mi dali priliku da se obratim kao Visoki predstavnik u BiH. Moj mandat je da nadzirem implementaciju Djetonskog sporazuma, to je moja odgovornost i o tome izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a koje je više puta ponovilo podršku mom mandatu. Radujem se godišnjoj raspravi kasnije narednog mjeseca. Već sam podnio svoj izvještaj, 65. za BIH za tu raspravu. Bit će mi čast da izvjestim ovo tijelo o ostvarenom”, kazao je Schmidt i nastavio:

“Pored toga, tema današnje vanredne sjednice zahtjeva da se dodatno obratim i cijenim priliku da kratko predstavim svoju procjene stanje. Nažalost, pismo gospođe Cvijanović koje smo mogli pročitati ne poštuje ispravno činjenice i pravni okvir BiH tako da se nadam da shvatate da neću odgovarati na riječi koje bih ja ocijenio ka uvrede. Ovo nije mjesto da na taj način govorimo jedni o drugima. Pozivam na više tačnosti, nažalost jedino što vidim je zlonamjerno pogrešno tumačenje u odnosu na Dejtonski sporazum. Prema tom sporazumu, ja moram biti garant postojanja entiteta koji su i prema Ustavu dijelovi BiH koja ima međunarodni subjektivitet. Ti entiteti su FBiH i Republika Srpska i Brčko distrikt. Niko nema nikakvu namjeru da raspusti bilo koji od tih dijelova. Ne znam ko je profesor kojeg ste spomenuli, ali možemo se složiti da je u krivu. BiH je integralni dio BiH”, istakao je.

Schmidt je kazao da postoje prijetnje po mirovni sporazum, te da iz entiteta Republika Srpska dolazi zapaljiva retorika.

“Postoje li prijetnje po mirovni sporazum? Da. Predsjednik i zvaničnici entiteta RS napadaju Dejton kroz zapaljivu retoriku o odvajanju države i otcjepljenju RS od BiH. Dodik je nedavno izjavio da Bosanci mogu imati “25 posto teritorije, ostatak im ne pripada”. Neki su to protumačili kao poziv na etničke incidente. To je anti-dejtonski, neustavno i odbijanje sporazuma. Prijetnje po tetitorijalni integritet postoje, gospođa Cvijanović je sebe predstavila kao jednog od tri člana Predsjedništva, a u septembru se priključila pozivima da se blokira administrativna linija razgraničenja dva entiteta uspostavljena Dejtonskim sporazumom”.

“Postoje svjesni napori da se dovedu u pitanje mir i stabilnost, EUFOR i Visoki predstavnik su usaglašeni u ocjeni. Prema procjeni EUFOR-a sigurnosna situacija se stabilizirala, izazovi se pojavljuju zbog političkih tenzija. To se pokreće retorikom i djelovanjem predstavnika iz RS. Nešto od toga ste upravo i vidjeli. Srećom, tenzije iz RS još nisu prešle u nasilje. Nasilje protiv povratnika se jeste desilo i to nas zabrinjava. BiH može doći u situaciju ozbiljne političke nestabilnosti, ali to se može spriječiti u vremenu kada EU nudi put ka evropskim integracijama. Ovo je na prvom mjestu posljedica politike djelovanja političkog liderstva RS-a”, kazao je Schmidt.

“Garanti mirovnog sporazuma i ustavnog poretka su na meti retorike ovih dana. Ja bih se sada osvrnuo i na izazove historijskog revizionizma, poricanja genocida i stalnim prijetnjama o raspadu BIH. Imao sam priliku implementirati nakon dugo godina neaktivnosti parlamentarnih tijela za integritet izbora i da osuđeni i presuđeni ratni zločinci ne mogu biti kandidati.

Mirovni sporazum je neizostavni element mirne budućnosti u BiH i regiji. Vjerujem da trebamo ostati posvećeni tom putu. Podsjećam političke aktere na obavezu da se pridržavaju mirovnog sporazuma i sarađuju sa mojim uredom. Pismo kao ono od Cvijanović ne ispunjavaju dužnost onih na odgovornim pozicijama. Upravo suprotno”, zaključio je Schmidt u obraćanju.

Podsjećamo, večerašnja sjednica je vanredna sjednica koju je zatražila Rusija, nakon što je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, poslala pismo ruskom ambasadoru Vasilu Nebenzji, u kojem je pitala može li ona predstaviti stanje u BiH.

Rusija je zahtjev proslijedila Malti, koja predsjedava Vijećem sigurnosti u aprilu i onda je sve stavljeno na dnevni red.

Podsjetimo, Srbija lobira da se Rezolucija o Srebrenici ne usvoji, a za to je lobirao i predsjednik Srbije tokom nedavnog boravka u New Yorku.

Nacrt Rezolucije su sponzorisale brojne države, među kojima su Njemačka, SAD, Velika Britanija, Italija, Francuska, Švedska, Sjeverna Makedonija i druge, a glasanje koje je trebalo biti održano 02. maja je odgođeno i čeka se revizija teksta.

Rezolucijom koja treba da bude usvojena u UN, 11. juli će biti proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Taj dan bi se tako obilježavao svake godine te bi bilo kažnjivo negiranje genocida.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad