Nakon toliko vremena sve isto
Sejdić-Finci bez epiloga i nakon 17 godina; Finci poručuje: Bojim se i da je Evropa digla ruke od nas

Sedamnaest godina nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, i dalje je otvoreno pitanje kako je implementirati. I ne samo tu presudu — ukupno ih je šest u kojima je utvrđeno da Ustav Bosne i Hercegovine diskriminira njene građane. Moguća rješenja pokušat će ponuditi parlamentarci iz 28 evropskih zemalja članica Vijeća Evrope, koji su stigli u dvodnevnu službenu posjetu BiH. Na sesijama zatvorenim za javnost razgovara se o aktuelnim političkim izazovima, ali i o mogućim modelima rješenja.
Presudu u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine Evropski sud za ljudska prava donio je još prije 17 godina. Sud je utvrdio kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno da su Dervo Sejdić i Jakob Finci diskriminirani jer im Ustav BiH, kao građanima, ne dozvoljava da se kandiduju za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Presuda do danas nije implementirana.
“Kad čovjek pogleda o čemu se radi, radi se o jednoj sasvim maloj promjeni Ustava koja je sasvim u skladu sa svim evropskim standardima i konvencijama UN-a, i koja je promakla ljudima u Dejtonu, jer, kako mi je rekao u jednom privatnom razgovoru Holbruk, to je bila prva stvar oko koje su se tri pregovarača odmah dogovorila, da dijele vlast na tri dijela. Tri dijela ne čine 90 posto, već, čini se, 100 posto ukupne vlasti. Nas nema nigdje”, komentarisao je Jakob Finci, apelant pred Međunarodnim sudom u Strazburu.
Pokušalo se doći do rješenja, ali su pregovori posljednjih godina zamrli, dodaje Finci.
“Više se radilo na tome ranije, zato što je i Evropa na tome insistirala. Bojim se i da je Evropa digla ruke od nas, na neki način — ako neće, nek ne moraju. Zato i nismo otvorili pregovore”, primjećuje Finci.
U međuvremenu su stigle i nove presude — ukupno šest — u kojima su građani BiH, kao pripadnici naroda ili Ostalih, tužili Bosnu i Hercegovinu jer se ne mogu kandidovati za entitetske skupštine ili Dom naroda BiH. U presudi Azra Zornić, tako, konstatira se da konstitutivni narodi ne smiju biti iznad građana, što je suprotno konceptu legitimnog predstavljanja na kojem insistira HDZ.
Saša Magazinović, predsjedavajući parlamentarne delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, ističe:
“Kao jedan od diskriminiranih građana BiH koji ne može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, osjećam ogromnu frustraciju kada političari govore ko i zašto treba da bude izabran, a izbjegavaju da govore da to pravo treba dati svim ljudima. Da svi trebaju biti kandidati. Zato je važno da su članovi Monitoring komiteta Vijeća Evrope ovdje, da se odavde pošalje poruka vrijednosti i EU i Vijeća Evrope, jer se zaboravlja šta je tekst presude i šta je naš zadatak.”
Trideset i jedna godina Dejtona polučila je radikalni etnonacionalizam koji ne samo da zaboravlja, već sistemski uništava funkcionalnu državu, reforme i konsenzus ili kako je danas istaknuo i pravni ekspert Nedim Ademović:
“I to je osnovna prepreka i razlog zašto BiH nije uspjela da provede nijednu presudu, jer su presude od Sejdić-Finci trebale voditi prema reformama radi uspostavljanja političke jednakosti svih građana. Nažalost, etnonacionalisti su toliko jaki da ne žele takvu reformu jer etnonacionalizam isključuje političku jednakost i to je osnovna pošast u BiH.”
U očekivanju implementacije presuda, promijenjene su i međunarodne okolnosti, a sve je više napada na integritet Ustavnog suda i instituciju OHR-a. Zbog toga je, kaže Sabina Ćudić, od presudne važnosti poslati poruku iz BiH da podjela države i secesionističke ideje ne mogu biti podržane.
“Jasno je da jako dugo čekamo na implementaciju presuda. S druge strane, jasno je da imamo pritiske koji su destruktivni po BiH i mislim da je ovo igra od dva koraka. Moramo zaustaviti taj vanjski maligni utjecaj, a onda raditi na našim rješenjima vezanim za implementaciju presuda.”
Podsjetimo, generalni sekretar Vijeća Evrope je tokom nedavne posjete Sarajevu i sastanka s članovima Predsjedništva BiH poručio da članstvo u toj organizaciji podrazumijeva i prihvatanje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Najavio je i pokretanje Akcionog plana Vijeća Evrope s ciljem podrške demokratskom upravljanju, vladavini prava i ljudskim pravima.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare