Sistem koji lomi hrabre: Ljudi koji su prijavili korupciju žive u strahu ili sele iz države

Deprimirajuće i obeshrabrujuće su sudbine zviždača u BiH. Oni koji su prijavili korupciju u državnim preduzećima i institucijama prošli su pravu psihičku torturu, a od sudova su, umjesto pravde, dobili samo višegodišnje procese koji nisu završeni.

Neki od njih su uslijed stresa oboljeli, neki su napustili državu. Scenarij je uvijek isti, kaže jedan od bh. zviždača za N1. Naime, nakon prijave rukovodioci traže od prijavitelja da povuku prijavu, potom ih premjeste na nižerangiranu poziciju i time im umanje plate.

"Ne mogu da govorim više javno razočaran sam u sve. Cijeli sistem je zarobljen u korupciji. Nikome ne bih poželio da prođe torturu koja uslijedi nakon prijave. Napustio sam državu i ne želim da se više osvrćem na to", rekao nam je jedan od zviždača.

Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije usvojen je 2014. godine, no on se odnosi samo na prijavitelje korupcije zaposlene u državnim institucijama i ne tretira ostale građane. U istraživanju Koalicije Jugoistočne Evrope za zaštitu uzbunjivača predstavljeno je kroz šta sve prolaze prijavitelji korupcije. Jedan od najpoznatijih bh. zviždača je Sanjin Sinanović zaposlenik Centralne banke.

"Zviždač iz Centralne banke rekorder je po broju prijava, Centralna banka ga je tužila 10 puta, dobiju odluku da se vrati na mjesto i onda se dogodi sindrom praznog stola. Vratite se na radno mjesto i niko neće sa vama da razgovara. Prazan stol, nemate ni kompjuter. I onda kažu ništa ne radi. Na papiru je ova oblast jako dobra, ali je naš problem primjena", pojasnila je Senka Kurt iz Fondacije Infohouse.

Ta loša primjena pogubno je utjecala i na prijavitelja korupcije Emira Mešića. Mešić je prijavio nepravilnosti u Upravi za indirektno oporezivanje.

"Prvo je premješten na manje plaćeno radno mjesto, a sve je završilo njegovim otkazom. Njegov slučaj se trenutno nalazi pred Komisijom za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH. Mešić se već više od godinu liječi od teške bolesti u inostranstvu. Status zviždača mu nije donio nikakvu zaštitu, niti mu je omogućio da zadrži posao u državnoj instituciji čije je rukovodstvo prijavio za korupciju", navedeno je u dijelu jednog od istraživanja.

"Da li otvaraju (Tužilaštvo) predmete, ako i otvore da li zatvore? Tužilaštvo ima ona rotirajuća vrata. Nije naše da učimo Tužilaštvo, naš je posao, nevladinog sektora, da pomognemo zviždaču i da ga uputimo, te da smo uz njega dok ne ostvari prava", istakla je Dženana Alađuz, aktivistkinja i novinarka.

Zbog svega toga rijetki se odluče da prijave korupciju i kriminal koji gledaju svojim očima na radnom mjestu. Agencija za prevenciju korupcije od 2014. do 2022. godine zaprimila je 33 prijave uzbunjivača, a samo u 11 slučajeva dodijeljena je zaštita.

"Danas predstavljamo izvještaj koji pokazuje napredak u radu i ovaj dokument poručuje da borba za pravednije društvo mora biti zajednički napor svih nas. Regionalna antikorupcijska inicijativa ostaje posvećena izgradnji regiona gdje se istina štiti, a poštenje cijeni", poručio je Nikola Naumovski, viši savjetnik za antikorupciju u Regionalnoj antikorupcijskoj inicijativi.

Prema indeksu percepcije korupcije BiH ima najnižu ocjenu na Zapadnom Balkanu. Iz Transparency Internationala ističu da zbog političkog pritiska, pravosuđe Bosne i Hercegovine uglavnom nije sposobno da procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad