Sjećanje na žrtve holokausta, ali i pravednike i prijatelje iz BiH koji su spašavali Jevreje i Hagadu

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Jevrejskoj općini u Sarajevu održana je komemorativna akademija.

"I u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, u cijeloj Evropi imamo razloga da se sjećamo jer je u tom najtragičnijem događaju 20. vijeka stradala jedna trećina jevrejske populacije, blizu 6 miliona Jevreja. Ako znamo živimo da u Sarajevu od 1565. godine i da je u Sarajevu 1941. živjelo 12.000 Jevreja od kojih je 9.500 stradalo, to je dovoljan broj da se dokaže i pokaže kako je holokaust bio okrutan i kako nije štedio nikoga. Naravno, ljudska bića su stvorena tako da mogu da prežive i u najtežim uslovima, a živeći zajedno sa drugima, a u ovom gradu, u ovoj državi živimo već blizu 500 godina sa drugima u vrlo dobrim odnosima. Uvijek je bilo nekoga ko je bio spreman da pomogne, tako da je među pravednicima, među onima koji su nejevreji, a za vrijeme rata su spašavali Jevreje, dobili su titulu pravednika među narodnima, imamo preko 50 ljudi iz Bosne i Hercegovine, a radimo na istragama da nađemo još ljudi koji su pomagali", rekao je Jakob Finci iz Jevrejske zajednice u BiH.

Ističe da su imali i prijatelje.

"Ne možemo zaboraviti Derviša Korkuta i njegovu hrabrost da 1941. spasi našu veliku dragocjenost - Sarajevsku Hagadu, koja je i dan danas u Sarajevu i ostat će ovdje na vijeke vjekova, jer je po Sarajevu dobila i svoje ime. Sve ovo govori da trebamo da znamo više o tome šta je iza nas, da ne bismo dozvolili da se takva nesreća ponovo ponovi, jer nažalost znamo da je bilo stradanja zbog nacionalnog, vjerskog, etničkog ili nekog drugog osjećaja i dalje u svijetu, svugdje, pa nažalost i u našoj zemlji. Tako da je to lekcija o kojoj treba uvijek govoriti i učiti i mi pokušavamo da zajedno sa Ministarstvom obrazovanja i kulture uvedemo u život ono što su Ujedinjene nacije proklamovali, a to je da se uči o holokaustu jednostavno zato da se takve greške ne bi ponovile. Nadati se da je to i za nas da se tako nešto više neće događati i da ćemo uspjeti sljedećih 80 godina samo se sjećati datuma kada je oslobođen Aušvic", rekao je Finci.

Rahela Džidić, članica Jevrejske opštine u Sarajevu, kazala je kako su Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevo, bili su uvijek mjesto susreta naroda, vjera, kultura i tradicija, susreta uvijek u toleranciji, a nikada u sukobu.

"Jevrejska opština u Sarajevu, a time Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini, postoje više od 460 godina. Od tada do Drugog svjetskog rata Jevreji su zajedno sa svojim komšijama, muslimanima, pravoslavcima i katolicima gradili gradove, razvijali zanate, trgovinu, industriju, školstvo, kulturu, sport i humanitarni rad. Holokaust je tu višestoljetnog prisustva Jevreja na ovom tlu izbrisao, ali svjetli primjeri kao što je spašavanje Jevreja, spašavanje Hagade od strane doktora Korkuta i mnogi drugi primjeri solidarnosti naših građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine postoje nam kao nešto što nas vodi u budućnost. Nažalost, duga sjena Holokausta je našu malu zajednicu učinila nevidljivom. I ukoliko želimo izaći iz te dugačke sjene, na nama svima je da osiguramo uslove da jevrejska zajednica u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini opstane i u narednih 460 godina. Tako da živa zajednica, a ne samo kao sjećanje. Zato su nam potrebni podrška institucija, solidarnost, društva kao i do sada", istakla je.

Igor Komežjakin kazao je kako danas komemoriramo jednu tešku tragediju za jevrejski narod iz koje se Jevreji, posebno na ovim prostorima, nikad nije oporavio.

"Stoga je veoma važno da njegujemo kulturu sjećanja, da to ne bi ostalo samo u našoj kući, već da se i naši sugrađani isto tako prisjete šta se to zbilo s njihovim sugrađanima prije 70-ak godina, jer nažalost nisu došli neki ljudi izvana da ovdje počine genocid nad Jevrejima, to je sve urađeno od nažalost lokalnog stanovništva. To je jedna činjenica s kojom se bosansko-hercegovački građani jako teško suočavaju, ali je izuzetno važno da se kaže jer istina je prije svega najvažnija ako želimo da čuvamo ikakvu kulturu sjećanja", kazao je.

Istakao je kako nema porodice, niti pojedinca Jevreja u Sarajevu koji direktno nije potomak, odnosno preživjeli onih koji su stradali u Holokaustu.

"Dakle, nema niko da nije izgubio nekog od člana porodice. Stoga je nama veoma važno, a i mislim da je važno za cjelokupnu građanstvo, ne samo u BiH, za čovječanstvo globalno, jer ukoliko se zaista izmognemo snage da kažemo da ne više, da nikad više ne bude samo floskula, već da zaista bude naša odgovornost za budućnost da se takve ekstremne stvari ili takav enorman zločin više nikada nikome nigdje ne ponovi", istakao je.

Naveo je kako Jevreji koji su stradali zaslužuju da imaju spomenik u Sarajevu, ali ne samo Jevrejima nego svim žrtvama.

"Mi nemamo ni takav spomenik kojem bismo mogli bez da potenciramo nečiju žrtvu, jer žrtva je svačija jednaka i svakom je bolna, da imamo neko centralno mjesto, obilježje gdje bismo svi mogli da odemo da se poklonimo svim žrtvama", poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad