Sjećanje u slikama: Lik i djelo imama ubijenih u Srebrenici preneseni na platno

Sulejman efendija Hodžić je 1979. godine postavljen za imama u Voljavici. Početkom agresije, sa porodicom je izbjegao u Gornje Potočare gdje je do jula 1995. godine obavljao imamsku dužnost.

"On je nama bio imam. On je iz Daljegošte rodom, ali je došao klanjati u Voljavici.U Voljavici je klanjao do pada, do 1992. godine. Sjećam se dobro da je 1995. godine nije došao", kaže Naza Hasanović.

A na slobodnu teritoriju nije došao jer su ga zločinci zarobili, odvezli u nepoznatom pravcu, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u masovnoj grobnici „Orahovac“ te ukopani u Potočare 2003. godine.

Od ovih imama, 19 je ukopanu u mezarju Memorijalnog centra Potočari, a dvojica su ukopana na prodičnim mezarjima. Od 25 ubijenih još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih četvorice.

Prenijeti lik i djelo na slikarsko platno ubijenih imama je bio težak zadatak. Jedine fotografije sa njihovim likom bile su oštećene, loše rezolucije, neke čak neupotrebljive.

"Pošto sam ja lično poznavao većinu ovih imama, neki su mi bili učitelji, neki nastavnici, onda sam ja pričao i opisivao njihov fizički izgled, njihov karakter, njihove osobine. Fikret je kreirao sliku tih ljudi u svojoj glavi i to prenosio na platno. To je fascinantno iskustvo koje mene još drži", mišljenja je Emir Šečić, iz Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla.

"Znači, morali smo svaki lik doslovce obraditi uz konsultacije sa Emirom. Nekako smo izvukli to sa prilično loših fotografija i pokušali napraviti one likove koji su bili u prirodi. On ih je otprilike sve skoro i poznavao", pojašnjava slikar, Fikret Ibričić.

Tri mjeseca je utrošeno na slikanje portreta i što vjerodostojnije prikazivanje izgleda onih koji su ubijeni prije tri decenije.

"Ovo je bila strašno velika odgovornost koja je na mene ostavila impresiju slikarsku koju čovjek ne može zaboraviti. Ovo je za mene izvanredan poduhvat koji, u mom umjetničkom poslu kojim s ebavim sigurno 60 i nešto godina, ostavilo zaista neobrisiv trag", ističe Ibričić.

Osim slika, predstavljene su i biografije ubijenih, džamije u kojima su službovali te njihovi nišani.

"Ja sam nastojao fokus staviti na faktografske činjenice, biografske podatke. Istraživao sam arhive, za neke sam našao podatke, za neke nisam. Obavio sma neke intervjue, razgovore", navodi Šečić.

Pored 12 srebreničkih imama, u genocidu je ubijeno šest imama sa područja Bratunca, po tri iz Zvornika i Vlasenice i jedan iz Višegrada.Najmlađi imam, koji je ubijen, imao je svega 20, dok je najstariji imao 68 godina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad