Socijalna nepravda u BiH: “Stjerani smo uz zid, od protesta nećemo odustati”

Vijesti 20. feb 202510:57 0 komentara
N1

Četvrtak je međunarodni dan socijalne pravde. Može li se ovaj koncept oživiti u Bosni i Hercegovini pravilnim građanskim organizovanjem – pitamo organizatoricu velikih zeničkih protesta Almedinu Dautbegović. Dok će Zeničani u nedjelju ponovo zahtijevati fokus nadležnih na teško materijalno stanje velikog broja građana – ono je sudbina sve većeg dijela stanovništva. Tako raste i potreba za ‘baby javnim kuhinjama’ – kojih je sada nekoliko u zemlji i čiji broj korisnika je uduplan u samo nekoliko godina. Kako pomoći najmlađim i njihovim roditeljima – reći će nam rukovoditeljica kuhinja i predsjednica Udruženja ‘Obraduj nekoga’ Aida Sadiković-Mehonić.

Aida Sadiković-Mehonić je podsjetila kako je počela sa radom Baby javna kuhinja. Otvorena je u jeku pandemije i kad su mislili da je najgore, ali najgore je došlo poslije.

“Radili smo godinu dana sa obrokom od 6 KM, koliko nam je bilo potrebno za jedan obrok, koliko je iznosio tada, onda je vrlo brzo nastupila rusko-ukrajinska kriza koja je donijela probleme, uzrokovalo nam je to dodatne probleme, jer smo se plašili svih tih natpisa i govora koji su se vodili, s obzirom da se naša Baby javna kuhinja otvorila u RS u Bratuncu i djeluje za područje Srebrenice, Bratunca, Konjević Polja i cijele te oblasti Podrinja. Nije tada bio problem doniranja, naš narod Balkana uvijek prvi u krizi donira, imali smo problem sa nabavkom od proizvođača i dobavljača, imali smo problem sa nabavkom mlijeka, koja je osnovna namirnica za naše korisnike. Nama je tada obrok izašao 9 KM”, ispričala je Sadiković-Mehonić.

Koji su zahtjevi građana Zenice?

Almedina Dautbegović je govorila o velikom skupu u Zenici koji je održan prošlog vikenda. Sve je krenulo spontano i nisu očekivali toliki broj ljudi.

“Jedna djevojka je sjedila i čitala i čitala i gledala šta se dešava, i rekla: ‘ljudi moji, ja odoh sa svojom sestrom u MUP i predati zahtjev, objaviti da je tad i tad skup, nema veze ako dođemo samo nas dvije. Mi smo se pridružile i kad smo se pojavili, bili smo u šoku, bilo je hiljade ljudi. Samim jednim pozivom na društvenim mrežama smo mi uspjeli da motivišemo dovoljan broj ljudi. Sve socijalne kategorije su bile i svi statusi i strukture ljudi i svi su bili u svojstvu građanina”, rekla je Dautbegović, navodeći da planiraju nastaviti jer od jednog ili dva izlaska nema ništa.

“Mi ćemo ovu borbu nastaviti dok nas ne poslušaju i ispune naše zahtjeve”, poručila je ona.

A kada su zahtjevi u pitanju, kaže, mogli bi knjigu zahtjeva napisati.

“Najbitnija nam je bila socijalna kategorija, poskupljenja komunalija i nova bolnica koja nam svima mora služiti, problem vršnjačkog nasilja, jačanje psihološkog kadara. Što se tiče federalnog i državnog nivoa, to je neobuzdavanje inflacije i povećanje cijena. Naš vječni problem je i korupcija”, istaknula je.

Kazala je da je sam sistem toliko komplikovan pa je nenormalno znati na koju adresu da šalju.

“Manjak transparentnosti je ono što je ciljano napravljeno u ovoj državi da bi nas obeshrabrilo, a i mi nemamo gdje dalje da idemo, nego idemo naprijed, stjerani smo uz zid”, rekla je ona.

Dječiji dodatak nedovoljan

Sadiković-Mehonić je podsjetila kakva socijalna nepravda vlada i kad su u pitanju porodiljske naknade i dječiji dodaci.

“Mi radimo od 2017. godine i od tada se mnogo promijenilo oko naknada kada su u pitanju porodiljske i dječiji dodatak. Prije uvođenja ovog federalnog doplatka od 150 KM, kantoni su bili zaista kao državice unutar države. Neki kantoni nisu nikako imali, a neki su imali samo za djecu sa određenom stopom invaliditeta. Samo KS je nekako tu prednjačio. Međutim, uvijek je taj socijalni doplatak vezan za socijalnu ugroženost. Ukupno 117 KM su primanja koja po osobi jedna porodica može da ima, ako ima pravo na dječiji doplatak. Šta ona može sa tim da uradi, ne može jedan račun da plati”, istaknula je.

Uvođenjem porodiljske naknade u KS, dodaje, se pokazao kao dobar potez.

“Ta porodiljska naknada i taj dječiji doplatak stvarao je raskol među gradovima jer nije ujednačen. Sve to je socijalna nepravda. Kako jedno dijete sa sela može manje vrijediti, nego neko dijete recimo iz Sarajeva“, zaključila je Sadiković-Mehonić.

Opširnije o ovoj temi u videu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!