Srbija
Hrvatska
Slovenija
Bivši guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Senad Softić, komentirao je u emisiji Dan uživo na N1 odluku Vijeća ministara BiH kojom je usvojen prijedlog SNSD-ovog ministra finansija Srđana Amidžića da se iz dobiti Centralne banke BiH isplati 116 miliona KM za dug slovenačkoj kompaniji Viaduct. Profesor Softić je ovu odluku ocijenio kao nefer, neutemeljenu i presedan koji bi mogao postati opasna praksa u budućnosti.
Na pitanje da li ga je iznenadila ovakva odluka Vijeća ministara, Softić je jasno odgovorio:
"Da budem iskren, da. Mislim da je ta odluka neutemeljena. Vidjet ćemo koliko je tendenciozna, ali mogu sa sigurnošću tvrditi da je nefer. Siguran sam da će se sve ovo, kad prođe, izučavati kao studija slučaja na fakultetima – šta se desilo u ekonomiji, pravu i upravi od početka ovog slučaja pa sve do današnje odluke."
Profesor Softić naglasio je da se u dosadašnjoj praksi BiH nikada nije desilo da se čista dobit Centralne banke koristi za isplatu dugova u ovakvom obliku.
"Koliko ja znam, gotovo da nije bilo ovakvih slučajeva. Nikada se nije desilo da se čisti profit Centralne banke, koji se zakonom predviđeno uplaćuje u budžet Bosne i Hercegovine, koristi za nešto drugo osim za projekte koje su usvajali institucije BiH kroz budžet", rekao je.
"Apsolutno netačne tvrdnje da novac pripada entitetima"
Osvrćući se na ranije tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je "300 miliona KM iz Centralne banke već trebalo biti raspoređeno Republici Srpskoj", Softić ističe:
"Apsolutno netačno. Ta sredstva nisu ni na koji način obojena kao entitetska. Ona pripadaju građanima i privredi BiH, a ne entitetima. Centralna banka po zakonu ne može da finansira budžete entiteta ili drugih agencija."
Pitanje presedana: FBiH učestvuje u dugu za koji nije odgovorna
Govoreći o načinu na koji bi raspodjela predložena od ministra Amidžića utjecala na entitete, Softić upozorava na problem nepravde prema Federaciji BiH:
"Ne vidim razlog zašto bi Federacija učestvovala u plaćanju ovog duga. Ovo otvara vrata za presedan – da svaki novi dug ili arbitraža završi tako da svi participiraju u trošku, bez obzira ko je odgovoran. To nije fer."
Pojašnjava da je po zakonu jasno definirano da se 60% dobiti Centralne banke uplaćuje u budžet BiH, a 40% ostaje banci za rezerve i kapital, te da nikada nisu doznačavana sredstva direktno entitetima.
Prema prijedlogu, nakon što se isplati dug Viaductu, ostatak sredstava (90 miliona KM) bio bi raspodijeljen na entitete — 59 miliona za Federaciju BiH, 29 miliona za Republiku Srpsku. Softić upozorava da bi takav model doveo do situacije u kojoj Republika Srpska povlači oko 70% ukupnih sredstava, što dodatno produbljuje nepravdu.
Arbitraža i problem pravne zaštite: Ko je branio interese BiH?
Profesor Softić je ukazao i na niz nelogičnosti u cijelom postupku arbitraže, posebno u segmentu pravne zaštite BiH:
"Vidjet će se koliko je ovo bilo tendenciozno – od početka procesa, ko je i na koji način branio Bosnu i Hercegovinu, da li je uopće bio pokušaj da se ovo ospori. Očigledno je Centralna banka markirana kao najvitalnija meta za naplatu."
Podsjetimo, Općinski sud u Mostaru već je izdao rješenje o pljenidbi imovine Centralne banke, a šteta bi se mogla preliti i na druge državne institucije poput BHANSA-e, koja bez izmirenih dugovanja neće moći dobijati sredstva od Eurokontrola.
"Centralna banka ne smije biti kolateralna šteta"
Softić naglašava da Centralna banka nije učestvovala u ovom sporu, te da je neopravdano da snosi posljedice:
"Centralna banka nije odgovorna za ovaj dug. Njena odgovornost prestaje u momentu kada u skladu sa zakonom prebaci dobit budžetu BiH. Sve drugo je van njenih nadležnosti."
Milorad Dodik je prije gotovo tri mjeseca dao ultimatum bankama koje posluju u Republici Srpskoj da vrate, kako kaže, 150 miliona konvertibilnih maraka građanskih depozita za koje tvrdi da su povučeni kako bi podržali privredu u Austriji i Njemačkoj. Inače, kažu da bi te banke trebale biti zatvorene prema Dodikovoj prijetnji odnsono ultimatumu. Taj ultimatum ističe sutra. Govoreći i o izjavi Milorada Dodika da će banke u Republici Srpskoj biti zatvorene ako ne vrate 150 miliona KM "izvučenih u Austriju i Njemačku", Softić je kratko poručio:
"Apsolutno netačno. Bankarski sektor u BiH je stabilan i funkcioniše po pravilima i zakonima ove zemlje. To su sredstva građana BiH, a ne Austrije ili Njemačke."
Smanjenje kamatnih stopa u Eurozoni – šansa i za BiH
Na kraju razgovora, Softić je komentirao i odluku Europske centralne banke o smanjenju referentnih kamatnih stopa:
"Ovo ukazuje na smirivanje inflacije i mudru politiku ECB-a. Kako je BiH valutno vezana za euro, očekujem da će se s vremenom i u BiH smanjivati kamatne stope, što bi moglo pozitivno uticati na privredu."
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
