Šokantan izvještaj Vijeća Evrope: Štićenici u socijalnim ustanovama u BiH goli i u fekalijama, žena godinama bila vezana za krevet

Primarni cilj posjete, koja je trajala od 2. do 13. septembra 2024. godine, bio je ispitivanje postupanja prema uhapšenim osobama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Izvještaj obuhvata stanje u policijskim agencijama, zatvorskim ustanovama, ustanovama socijalne zaštite, te tretman stranih državljana.

Policijska tortura: Udarci cijevima pištolja i automatskih pušaka

CPT je ponovo primio brojne navode o fizičkom zlostavljanju pritvorenih osoba koje su činili policijski službenici. Zlostavljanje se, prema navodima, sastojalo od šamara, udaraca šakama, nogama, pendrecima, ali i udaraca cijevima pištolja ili automatskih pušaka.

Kao glavni akteri ovih djela identifikovani su pripadnici:

• Jedinica za specijalne intervencije kantonalnih policija Sarajeva i Tuzle,
• Žandarmerije Republike Srpske,
• Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) policije RS.

Komitet zaključuje da su osobe uhapšene u akcijama protiv droge i organizovanog kriminala pod posebnim rizikom od teških povreda. Ministarstvima unutrašnjih poslova je preporučeno uvođenje nulte tolerancije na torturu, audio-vizuelno snimanje svih saslušanja, te bolja regulacija upotrebe sile.

Stanje u zatvorima: Ludačke košulje u Zenici i štetočine u Tuzli

Iako je zabilježen pad broja zatvorenika, CPT zahtijeva hitan prekid prakse smještanja zatvorenika u tapacirane ćelije uz korištenje ludačkih košulja u zatvoru u Zenici.

Kritike su upućene i na račun:

• Zatvora u Tuzli: Uslovi u pritvorskoj jedinici su ispod standarda zbog prenatrpanosti, neadekvatne ventilacije, loše higijene i prisustva štetočina.
• Ženskih zatvorenika: Zabilježena je produžena segregacija pritvorenica zbog fragmentacije sistema, te se traži uvođenje specifičnih medicinskih pregleda za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

Užas u socijalnim domovima: Štićenici goli i u fekalijama

Najteži dio izvještaja odnosi se na ustanove socijalne zaštite, posebno na paviljone IV i V u Višegradu, gdje su uslovi opisani kao nehumani.

Shodno tome, u ovom izvještaju se navodi da su štićenici pronađeni potpuno goli ili u prljavoj posteljini prekrivenoj urinom i fekalijama.

Primjećeno je dalje da, kako se dodaje, u sobama vlada nesnosan smrad, objekti su oronuli dok je namještaj polomljen.

Izdvojili su jedan od šokantnih slučajeva, a to je da je štićenica godinama, danju i noću, bila vezana za krevet tekstilnim trakama. CPT je, shodno navedenom, zahtijevao hitno pronalaženje alternativa za upravljanje ovim slučajem.

Šta je zatečeno u Drinu, Pazariću i Višegradu

Prema mišljenju CPT-a u ustanovama socijalne zaštite dominiraju segregacija i zanemarivanje. Tako je navedeno da su osobe s invaliditetom u BiH i dalje izolovane u velikim ustanovama. CPT upozorava na "depersonalizirajuće efekte" i poziva vlasti na hitnu deinstitucionalizaciju.

Kao ističu, u domovima Pazarić i Drin (Fojnica) zabilježeni su navodi o fizičkom zlostavljanju. Navedeno je da njegovatelji šamaraju, guraju i verbalno vrijeđaju štićenike.

U tri posjećena doma, uslovi života bili su izuzetno loši u paviljonima/jedinicama za štićenike s najtežim invaliditetom, kojima je često nedostajalo osnovno održavanje, čišćenje i higijena. Najgora situacija zabilježena je u paviljonima IV i V u Višegradu, gdje su materijalni uslovi bili užasni, sa oronulim objektima, polomljenim vratima i namještajem, te jezivom higijenom.

Mnoge sobe su bile potpuno gole i hladne, sa stalnim smradom urina i fekalija; neki štićenici su ležali u prljavoj posteljini prekrivenoj urinom ili izlučevinama koja nije bila mijenjana, dok drugima nisu osigurani jastuci niti posteljina.

Neki su pronađeni goli. Prema mišljenju CPT-a, uslovi života štićenika u ove dvije jedinice mogu predstavljati nehumano i ponižavajuće postupanje i zahtijevaju hitno unapređenje, uključujući redovno održavanje i čišćenje.

Dalje, nemaju svi štićenici u domu Drin sopstvene krevete, a u paviljonu B-II je 58 štićenika s mentalnim poremećajima bilo nagurano u velike spavaonice. Izvještaj također bilježi nedostatak privatnosti u sve tri institucije, te neadekvatnu ili zapuštenu opremu koja se koristi u Višegradu i Pazariću. Potrebni su koraci kako bi se osiguralo da svi štićenici imaju svakodnevni pristup boravku na otvorenom.

Situaciju je dodatno pogoršao nedovoljan broj kvalifikovanog i obučenog kliničkog osoblja (uglavnom njegovatelja i medicinskih sestara) za pružanje adekvatne individualne i personalizovane njege, uz snažne dokaze o fizičkom i emocionalnom zanemarivanju.

Potrebe štićenika s teškim invaliditetom u pogledu njege nisu bile ispunjene ni u jednoj od tri posjećene ustanove, a posebno ne u domu u Višegradu. Situacija ovih štićenika bi se, prema mišljenju CPT-a, mogla opisati kao nehumano i ponižavajuće postupanje.

Hitne mjere su potrebne kako bi se poboljšao kvalitet i sigurnost njege, a praksa oslanjanja na štićenike da pomažu osoblju pružajući usluge čišćenja, nadzora ili čak njege drugim štićenicima mora prestati. Također, broj multidisciplinarnog rehabilitacionog osoblja bio je nedovoljan za pružanje adekvatnog spektra psiho-socijalnih rehabilitacionih aktivnosti.

Štaviše, oba entiteta trebaju poduzeti korake kako bi osigurali da sve vrste sputavanja (restrikcije), kriteriji za njihovu upotrebu i relevantne zaštitne mjere budu temeljito regulisani zakonom. Izvještaj navodi brojne nedostatke u vezi s upotrebom sredstava sputavanja, posebno u Pazariću i Višegradu.

CPT je posebno zabrinut zbog situacije štićenice koja je godinama, gotovo neprestano, bila podvrgnuta mehaničkom sputavanju tekstilnim trakama oko ruku koje su je fiksirale za krevet, danju i noću, zbog povećanog rizika od samopovređivanja. Takva praksa mora se odmah prekinuti. Izvještaj također sadrži preporuke o propisivanju sedativa "po potrebi" (PRN) i mjerama ograničavanja kretanja.

CPT također formuliše nekoliko preporuka za rješavanje nedostatka odgovarajućih zaštitnih mjera u kontekstu prisilnog smještaja štićenika ili smještaja pod starateljstvom, a posebno odsustvo redovne automatske sudske revizije potrebe za njihovim daljim smještajem. Izvještaj zaključuje da su potrebne dodatne mjere kako bi se uskladili s jurisprudencijom Evropskog suda za ljudska prava.

Problematično je i to što mnoge osobe s invaliditetom u Bosni i Hercegovini i dalje žive u velikim ustanovama, izdvojene iz zajednice. Takve institucije, dodaju, nose velike rizike od institucionalizacije sa kontraterapijskim i depersonalizirajućim efektima na štićenike.

Kako navode, oni kojima je potrebna veća podrška često dobijaju nedovoljno pažnje, a njihove potrebe se učestalo zanemaruju. Iz tog razloga, vlasti RS-a trebale bi konačno pokrenuti, a vlasti FBiH pojačati napore kako bi efikasno unaprijedile proces deinstitucionalizacije štićenika smještenih u velike ustanove socijalne zaštite u BiH, stvarajući stambena rješenja zasnovana na životu u zajednici.

Delegacija je obaviještena da su tokom prošle godine, u domovima Pazarić i Višegrad, pokrenuti disciplinski postupci protiv tri bolničara (dva u Pazariću i jednog u Višegradu), zbog nedostatka intervencije i pomoći pružene štićeniku koji se samopovređivao i prijavio/dokumentovao zlostavljanje štićenika (šamare, uvrede i verbalno zlostavljanje).

Svi članovi osoblja su dobili disciplinske sankcije, a ugovori o radu oba bolničara u Pazariću su raskinuti. U vrijeme posjete, krivične istrage u ovim slučajevima su bile u toku.

Štaviše, rad delegacije bio je, kako dodaju, ozbiljno ometen u Ustanovi za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje "Hum" u Sarajevu, koja je pod nadležnošću Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Direktor je odbio dopustiti delegaciji pristup ustanovi jer posjeta nije bila unaprijed najavljena.

Također je, navode, odbio da se obave razgovori s tamošnjim maloljetnicima bez prethodnog pristanka njihovih zakonskih zastupnika. Budući da se ovo pitanje nije moglo riješiti na terenu, uprkos telefonskim konsultacijama s nadležnim pomoćnikom ministra, delegacija je odlučila prekinuti posjetu ovoj ustanovi.

Tretman migranata: Zaključani u kontejneru na aerodromu

U izvještaju je istaknuto da je degacija imala poteškoća u pristupu prostoru za zadržavanje u restriktivnoj zoni Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Iako je taj prostor pod nadležnosti privatne zaštitarske agencije aerodroma, restriktivna zona je pod opštom jurisdikcijom Granične policije koja je zadužena za izdavanje dozvola za pristup, te je ona trebala osigurati da se delegaciji omogući ulazak u prostor za zadržavanje.

Vlasti BiH trebale bi ukinuti praksu imigracijskog pritvora za djecu bez pratnje, kao i za djecu sa njihovim porodicama, te zakonski jasno regulisati zadržavanje stranih državljana kojima je odbijen ulazak u BiH, a koji su smješteni u zonu za privremeno zadržavanje u restriktivnoj zoni Međunarodnog aerodroma Sarajevo (uključujući osnove za pritvor, dužinu trajanja i sudsku kontrolu).

To također zahtijeva da se svakom stranom državljaninu koji je tamo zadržan, bez odlaganja, uruči pojedinačni nalog o pritvoru, da se vodi registar pritvorenika te da budu sistematski i u potpunosti informisani o svojim pravima i postupku koji se na njih primjenjuje.

Materijalni uslovi u sobama za zadržavanje i sanitarnom čvoru unutar prefabriciranog kontejnera lociranog u blizini piste u restriktivnoj zoni Aerodroma Sarajevo bili su izuzetno loši, uz nedovoljnu higijenu i održavanje. Delegacija je srela majku sa djecom, uključujući i malu djecu, koja su bila zadržana tri dana unutar zaključanog kontejnera bez ikakvih ponuđenih aktivnosti, pa čak ni pristupa vježbanju na otvorenom.

Uslovi pritvora u kontejneru bili su potpuno neprikladni za držanje osoba, a posebno djece. CPT apeluje na vlasti BiH da hitno poduzmu korake kako bi kontejner zamijenili odgovarajućim objektom za zadržavanje koji je opremljen za pružanje adekvatnih uslova osobama kojima je odbijen ulazak u zemlju.

U Imigracijskom centru Lukavica, nekoliko intervjuisanih stranih državljana iznijelo je vjerodostojne navode o namjernom fizičkom zlostavljanju (teškom premlaćivanju) stranog državljanina s teškim mentalnim poremećajem od strane zaštitara.

Kada ga je delegacija srela, dotična osoba je bila u kritičnom stanju u disciplinskoj samici i trebala joj je hitna psihijatrijska pomoć i njega. Zdravstvene usluge u Centru moraju se poboljšati, posebno kako bi se osiguralo pružanje psihološke i psihijatrijske njege, zasnovane na proaktivnijem i terapeutskom (umjesto sigurnosnom i kaznenom) pristupu za strane državljane koji su u riziku od samopovređivanja i samoubistva ili imaju mentalne poremećaje.

Nadalje, potrebne su mjere za bolju regulaciju i reviziju prakse smještaja u samicu, posebno osiguravanjem da osobe koje su tamo smještene imaju svakodnevni pristup svježem zraku i redovne preglede medicinskog osoblja.

Uslovi života u Centru Lukavica bili su loši i zatvorskog tipa, uz lošu higijenu i održavanje. Potrebni su hitni koraci za renoviranje, redovno održavanje i čišćenje smještajnih kapaciteta u svim jedinicama. Također, svim stranim državljanima zadržanim u Centru trebalo bi omogućiti pristup svježem zraku najmanje dva sata dnevno (po mogućnosti i više) i ponuditi niz svrsishodnih aktivnosti.

Odgovor bh. vlasti

Na kraju se u izvještaju navodi da su vlasti Bosne i Hercegovine odgovorile na preporuke CPT-a, navodeći da su fokusirane na obuku policajaca, uspostavljanje efikasnijih sistema za prijavu zlostavljanja, te operativno jačanje Preventivnog mehanizma unutar Institucije ombudsmana BiH.

Kompletan izvještaj Vijeća Evrope pročitajte ovdje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad