Sporni zakoni NSRS-a: Zatvorska kazna predviđena za rušenje ustavnog poretka BiH

Važno je istaći da je već sinoć na, također posebnoj sjednici u NSRS-u, usvojeno niz zaključaka nakon presude Dodiku. Riječ je o zaključcima kojima su ponovo osporavane odluke Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, a na toj istoj sjednici je konstatovano da je "Sud BiH izvršio državni udar".

Dan kasnije, opet zasijedanje. Večeras doneseni i najavljeni Dodikovi sporni zakoni ako se donese presuda protiv njega.

Tako su nakon nekoliko sati rasprave i razmatranja usvojena četiri zakona - zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja "vanustavnih" institucija Bosne i Hercegovine, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) RS, dopuna Krivičnog zakona RS i zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Riječ je, ukratko, o zakonima kojima se, kako najavljuje Dodik i njegove pristalice, "zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH, kao i SIPA-e na području entiteta RS".

Upravo su ti zakoni i najsporniji kao i onaj koji se odnosi na formiranje VSTV-a, ali entitetskog kao i dopuna entitetskog krivičnog zakona. Tim izmjenama krivičnog zakona RS se uvodi novo krivično djelo nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja "vanustavnih institucija BiH", njime je predviđena zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u RS.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, na što su upozoravali opozicioni poslanici.

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda, a prema prethodnom dogovoru entiteta i Vijeća ministara BiH. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.

Pročitajte još👉NSRS usvojila sporne zakone: “Zabranjuju” rad Suda i Tužilaštva BiH, SIPA-i u RS

Na osnovu usvojenog, vrijedi istaći da prema Krivičnom zakonu BiH postoje i kazne za napad na ustavni poredak BiH, a što je večeras u NSRS-u i urađeno.

"Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina", navedeno je u članu 156 ovog zakona.

Dalje se pojašnjava da se za ovo krivično djelo može izreći mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti. Upravo tu mjeru je Sud Bosne i Hercegovine učinio u postupku protiv Dodika kada je, u prvostepenoj presudi izrečeno da mu se narednih šest godina zabranjuje vršenje dužnosti.

Ovo su pravne posljedice koje ima presuda za navedeno krivično djelo: 

• Prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;


• Oduzimanje odlikovanja;


• Zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;


• Zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Da je riječ o de facto (u praksi) otcjepljenju, potvrdio je za N1 i advokat iz Beograda Čedomir Stojanović, a uoči usvajanja ovih spornih zakona u NSRS-u.

Pročitajte još👉Povodom 1. marta: Schmidt, Soreca i drugi međunarodni zvaničnici u Vijećnici

Sada slijede prve reakcije, ali i potezi predstavnika pravosudnih institucija u BiH, a moguće i visokog predstavnika Christiana Schmidta koji bi mogao opet reagovati nakon svih ovih dešavanja u NSRS-u.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje