Srbija – građanska ili nacionalna država? Kakve ideje nose studenti u Srbiji?

Gosti emisije Novi dan bili su Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, i Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma Srbije.

Masovna priznanja Palestine

Vuletić je istakao da su masovna priznanja Palestine od strane evropskih država i Velike Britanije „odlična reakcija“ na dešavanja u Gazi i politiku Donalda Trumpa, koja je često blokirala mirovne rezolucije. Prema njegovim riječima, jedini ispravan put jeste postojanje dvije države – Izraela i Palestine – uz odbacivanje Hamasa kao političkog faktora.

Zlatar je, međutim, upozorio da sama priznanja neće donijeti kraj rata:

„Ako priznate, ko će živjeti na tom prostoru? Da li su ostali ljudi? Mi praktično nemamo stvarnih informacija, jer je medijima često zabranjen pristup.“

Dodao je da su protesti širom Evrope protiv rata u Gazi vjerovatno doprinijeli odluci vlada da krenu ka priznanju Palestine, ali da ostaje neizvjesno šta će to konkretno značiti za palestinski narod.

Srbija – građanska ili nacionalna država?

Vuletić je naglasio da građanska Srbija danas ne postoji, osim u „tragovima“, te da je pluralizam nestao s raspadom Jugoslavije. Dominacija jedne politike od 1990. godine do danas, kako je rekao, onemogućava razvoj građanske svijesti i modernog društva.

„Nakon atentata na premijera Đinđića, svi predsjednici i premijeri praktično su reciklirali politiku 90-ih, prilagođavajući je novim vremenima.“

Zlatar je istakao da je Srbija najbrojnija i najznačajnija zemlja u regionu, ali da je 90-ih doživjela „kataklizmu“ koja je Bosnu i Hercegovinu pogodila kroz rat i genocid. Prema njegovim riječima, neophodno je graditi mostove kroz civilno društvo, kulturu i obrazovanje, jer „režim u Srbiji onemogućava dijalog i normalizaciju odnosa“.

Perspektive i protesti mladih

Vuletić je naglasio da studentski protesti u Srbiji, iako masovni, šalju zabrinjavajuće poruke. Posebno je kritikovao što su njihovi zahtjevi ostali u okvirima nacionalističkog diskursa: vojna neutralnost, zabrana „izdaje Kosova“, te istupi ultranacionalističkih intelektualaca.

„Ako studenti žele da obiđu Vučića s desne strane, onda nema građanske države ni građanskog društva.“

Ipak, smatra da postoji prostor za proevropsku opoziciju da formira jasnu listu s podrškom EU, koja bi mogla postati ključna u formiranju budućih vlada, i time otvoriti put ka normalizaciji odnosa u regionu.