U bijegu od regrutacije u Ruskoj Federaciji, sve veći broj Čečena stiže u Bosnu i Hercegovinu. Foliraju kada dođu, kriju svoje namjere, a one su svima kristalno jasne.

Porodica sa bebom, policija koja čuva grupu, majka sa djetetom, iste slike viđali smo i ranije na graničnom prijelazu Maljevac, ali ovaj put, umjesto migranata sa bliskog istoka, tu su Čečeni, Dagestanci i drugi zakavkaski ruski državljani.

“Oni ne prave nikakve konkretne probleme, oni su usredotočeni na svoj konačan cilj da pristupe na graničnom prijelazu Hrvatske i da istaknu zahtjev za azil, čima automatski potpadaju pod zakon Hrvatske i zakone EU”, naveo je Svevlad Hoffman, pomoćnik direktora Granične policije BiH.

Zašto biraju Veliku Kladušu i Maljevac, zato što je Maljevac integrisani granični prijelaz sa Hrvatskom i u potpunosti se nalazi na teritoriji Hrvatske, tako da Čečeni koji stignu na Maljevac odmah mogu tražiti azil u Hrvatskoj.

Do Maljevca ne bi trebali ni stići smatra prvi čovjek MUP-a Hrvatske, te poručuje:

“To bi s obzirom na adresu sa koje dolaze te poruke bilo vrlo jednostavno riješiti, kada se ne bi baš svakoga puštalo na svoj teritorij”, istakao je Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske.

Vizni režim koji postoji je zloupotrijebljen poručuju iz Granične policije. Čečeni u BiH ulaze kao turisti, sa evidentiranim boravkom, i većim svotama novca. Iako imaju rezervisan smještaj, ne odlaze tamo, već na granicu sa Hrvatskom.

“Oni obilato kriše više zakona ove države, između ostalog zakon o graničnoj kontroli, Zakon o strancima, Zakon o azilu. Svako ko navede lažne razloge za ulazak i boravak na teritoriji i trebao bi biti podložan energičnoj intervenciji službe za poslove sa strancima”, dodao je Hoffman.

Intervencije za sada nema, a i da je ima nije dovoljno da se zaključiti iz izjave Davora Božinovića koji podsjeća da je BIH dobila kandidatski status.

“Podsjećam da države koje imaju ambiciju postati članicama EU imaju obavezu uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku, a u tom kontekstu i svoje vizne režime”, konstatovao je Božinović.

Uvođenje sankcija Rusiji, te usklađivanje polirike sa EU nakon početka rata u Ukrajini u BiH je izazvalo političke nesuglasice, koje ni nakon izbora nisu utihnule.

“Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije Rusiji, to je ta priča koja se proteže čitavu godinu, kako je neki neodgovorni dao svoj politički stav, ali kad dođete u stvarnu situaciju vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće”, mišljenja je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Malo je ruskih državljana koji u bijegu od regrutacije i rata traže spas u BiH. Prema podacima Službe za poslove sa strancima u protekloj goidini odobrili su 50 privremenih boravaka Rusima, 13 stalnih, a 39 ruskih državljana je iskazalo namjeru za podnošenje azila.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad