Mnoge zemlje, posebno one manje razvijene, velike nade polažu u COVAX mehanizam, očekujući tako prve količine vakcina i početak masovne imunizacije protiv korona virusa. Jedna od tih zemalja je i Bosna i Hercegovina

Iako je među prvima aplicirala za vakcine, BiH i dalje iščekuje prvu pošiljku. Prema posljednjim informacijama koje je 30. januara objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, glavna kontakt tačka na državnom nivou s COVAX-om, prva cjepiva stižu polovinom februara.

“Veoma smo sretni što možemo podijeliti s vama pismo direktora COVAX-a, u kojem se nalaze posljednje informacije o distribuciji vakcine za BiH putem COVAX mehanizma. Ovo pismo se odnosi na namjensku raspodjelu koja je direktno kreirana prema BiH”, naveli su iz ministarstva.

Tada je pojašnjeno kako broj doza vakcina proizvođača Biontech-Pfizer koje će BiH primiti sredinom februara iznosi 23.400, dok broj doza AstraZeneca/SKBIO vakcina koje će BiH primiti sredinom ili krajem februara iznosi od 153.600 do 259.200 doza.

Kako je COVAX zamišljen?

Izvorna ideja COVAX mehanizma značila je globalnu koordinacija kupovine vakcina, kako bi se osiguralo da siromašnije zemlje ne budu dio utrke u cijenama. U praksi, mehanizam funkcionira više kao projekat pomoći, pojašnavaju stručnjaci, prenosi Euronews.

COVAX, formalno je poznat kao COVID-19 Vaccines Global Access Facility ili globalna platforma za upravljanje dostupnosti Covid-19 vakcinama, a vode ga Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Koalicija za inovacije u području pripravnosti za epidemije (CEPI) i Gavi – Savez za cjepiva.

Inicijativa za ubrzavanje pristupa COVID-19 vakcinama prvi je put uspostavljena krajem aprila 2020. godine, a trenutno je u planu distribucija više od 330 miliona doza u 145 zemalja samo u početnom krugu za kojeg se očekuje da traje do juna 2021. godine.

Obuhvatit će u prosjeku 3,3 posto ukupnog stanovništva u onim zemljama koje se kreću od bogatih, poput Kanade i Novog Zelanda, a koje plaćaju vakcine, do zemalja poput Sirije i Jemena, koje ih primaju međunarodnim donacijama.

“Trebalo je poprilično vremena za uspostavu i upravo jer je trebalo toliko vremena, [bogate] zemlje nisu bile sigurne da će to biti siguran način da kupe svoje vakcine preko COVAX-a, te su započele sklapati vlastite bilateralne dogovore kako bi bile sigurne da će njihova populacija imati pristup vakcinama“, rekao je Antoine de Bengy Puyvallée, politolog sa Univerziteta u Oslu.

Međutim, inicijativa sada zaostaje nekoliko mjeseci za bogatim zemljama koje su otkupile gotovo sve doze koje su na početku proizvodnje bile dostupne. Iz SZO su kazali ranije ovog mjeseca da je 90% cjepiva protiv COVID-a poslano bogatijim zemljama.

Mnoge će te zemlje do juna cijepiti mnogo značajnije postotke svoje populacije u usporedbi sa zemljama s nižim dohotkom.

Očito, BiH je jedna od zemalja gdje vakcinacija značajno kasni u poređenju sa većinom država u okruženju kao i s ostalim bogatim zemljama.

Zašto bogate zemlje naručuju cjepivo putem COVAX sistema?

Postoje dva dijela programa – jedan za 98 zemalja koje plaćaju vlastita cjepiva i drugi pod nazivom COVAX AMC za 92 zemlje s niskim i srednjim prihodima, koji se kreću od Nigerije, Indije i Ukrajine do Sirije, Afganistana i Jemena.

Cilj je osigurati vakcinaciju za “najmanje 20 posto stanovništva” zemalja s niskim prihodima do kraja 2021. godine kako bi se stvorio “stvaran utjecaj na zaustavljanje širenja pandemije”, rekao je glasnogovornik Gavija za Euronews.

Iako to što zemlje plaćaju cjepiva putem COVAX-a pomaže inicijativi za osiguravanje proizvodnih ugovora s farmaceutskim kompanijama, kritičari kažu da bi oni koji već imaju bilateralne ugovore o cjepivima trebali pričekati.

“Problem je što neke zemlje s visokim dohotkom imaju bilateralne ugovore i već su počele primati doze“, smatra Alain Alsalhani, farmaceutski stručnjak ispred organzacije Doktori bez granica.

Neki stručnjaci smatraju kako bilateralni ugovori pojedinih zemalja paralelno uz podršku COVAX sistemu predstavljaju “dvosmislenu politiku” koja “potkopava globalni pristup.”

EU je sklopila dogovore o cijepljenju cijele svoje populacije dva puta, ali također je donirala oko 850 miliona eura za podršku COVAX-u. Također su prikupili novac za pomoć europskim zemljama izvan EU u pristupu vakcinama.

Euronews je upravo naveo zemlje Balkana kao primjer nesrazmjera u vakcinaciji stanovništva, što je rezultat bilateralnih dogovora i nedostatka dostave vakcina putem COVAX sistema.

Podsjećaju, Srrbija je započela s vakcinacijom oslanjajući se uglavnom na cjepivo kineske proizvodnje, dok ostale zemlje Balkana koje uglavnom polažu nade u COVAX, uključujući BiH, još uvijek čekaju početak imunizacije.