Na svjetskom indeksu novinarskih sloboda BiH se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. To znači da mediji u našoj državi nisu ili su tek djelimično slobodni. Učestali napadi na novinare, tome idu u prilog.

U posljednjih 15 godina, na listi medijskih sloboda, BiH je pala za 30 mjesta. Razlozi su u činjenici da pravna i ekonomska sigurnost i radno-pravni status, kao osnovni elementi medijskih sloboda, ne idu u prilog novinarima.

“Veliki broj kolega nema radno-pravni status, rade od danas do sutra. Dobar dio kolega ima već polovinu radnog staža, a nema godinu penzionog staža. Dobar dio radi za 250-300 evra. Od tri hiljade nas u BiH, oko 10% novinara ima tužbe”, kazao je Marko Divković, predsjednik udruženja BH novinari.

Sve češće ucjene i verbalni, ali i fizički napadi na novinare, sprečavaju napredak u ovoj oblasti. Iako rezultati istraživanja pokazuju da 90% anketiranih građana ne podržava nasilje nad novinarima, i dalje je oko 9% onih koji ga opravdavaju.

Značajnih razlika u stavovima ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske nema.

Slično kao i ranijih godina, oko dvije trećine ispitanika smatra da je politička zavisnost najveća prepreka slobodi medija, te da su političari i političke stranke najveći kršioci novinarskih prava i medijskih sloboda.

Kontradiktorno je, međutim, da građani uglavnom izražavaju nepovjerenje političarima i političkim partijama, a gotovo iste garniture vladaju tri decenije, upozoravaju stručnjaci.

“Ljudi kod nas su skloni i to je u vezi sa našim mentalitetom, da kritikuju vlast u sferi privatnosti, a kada treba javno progovoriti, djeluju apologetski”, kazao je Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Podatak da 20% ispitanika uopšte ne vjeruje medijima leži u tome da istim događajima, većina medija u oba entiteta pristupa različito, što je posebno izraženo na primjeru u Ukrajini.

“Prodiranje ruske vojske na određenu teritoriju Ukrajine mediji u Republici Srpskoj , uglavnom to neće negativno percipirati, već afirmativno, u smislu napredovanja ruske vojske. S druge strane, mediji u FBIH, uglavnom apostrofiraju stradanje ili civila ili ratne strahote”, kazao je Mladen Bubonjić, Gerila.info.

U odnosu na prošlu godinu raste broj onih koji vjeruju da političku i finansijsku zavisnost, ali i neprofesionalnost vide kao glavne prepreke u radu medija.

“Mediji treba da budu odgovorniji, treba da iznose istinu, da se bore za nju i to je nešto što je teško. Ovdje treba, zaista, mnogo stvari da se uradi u BiH”, kazao je Peter Hurrelbrink, Fondacija Friedrich Ebert BiH.

Da bi došlo do unapređenja novinarskog rada, građani smatraju da je, prije svega, potrebno pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, ali i poboljšati uslove rada, te obezbijediti bolju primjenu zakona o njihovoj zaštiti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad