Oglas

CIK BiH ne daje podatke

Šta se događalo na biračkim mjestima u BiH? Analiza ukazuje na moguće nepravilnosti, odgovori izostaju

author
Tatjana Drljić
14. nov. 2026. 18:38
skeneri izbori glasanje
FENA

I dok se kreće u konstituisanje skupština i proces formiranja vlada, još su otvorena neka pitanja o izbornom procesu. Transparency International BiH i Koalicija "Pod lupom" zatražili su od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) da objavi podatke zabilježene na uređajima za identifikaciju birača i skenerima. Tvrde da bi ti podaci pomogli u otkrivanju mogućih izbornih manipulacija. Iz CIK-a je stiglo "ne".

Oglas

Transparency International BiH i Koalicija "Pod lupom" tražili su od Centralne izborne komisije BiH podatke o izlaznosti po biračkim mjestima, broju birača koji nisu mogli biti identifikovani otiskom prsta, zatim spisak biračkih mjesta na kojima neka od novih tehnologija nije korištena, kao i onih na kojima su uočena odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.

"Dakle, ukoliko se zaobilazio sistem za identifikaciju, a ubacivali su se listići u kutiju, tu imamo ogroman problem. Mi smo mislili da će ti podaci biti javni. I vidjeli smo da su oni bilježili izlaznost po satima na svim biračkim mjestima na tim uređajima za identifikaciju i važno je da se ti podaci objave, jer ukoliko je u nekom satu došlo do neprirodnog rasta izlaznosti, vi tu već možete detektovati neke anomalije", rekao je Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Upravo je taj neprirodan rast izlaznosti zabilježen između 17 i 19 sati u brojnim lokalnim zajednicama, dodaje Traljić. Transparency International BiH analizom je pronašao više od 500 biračkih mjesta s indikatorima koji, prema međunarodnoj praksi, upućuju na moguće nepravilnosti: izlaznost veću od 80 posto, više od 15 posto nevažećih listića ili više od 80 posto glasova za jednog kandidata.

"Ono što smo mi svakako zabilježili jeste da se na 55,8 posto posmatranih biračkih mjesta broj listića za Predsjedništvo BiH poklapa s brojem birača identifikovanih putem uređaja za identifikaciju, ali odstupanja veća od plus ili minus tri glasa zabilježena su na 6,5 posto posmatranih biračkih mjesta. I upravo zbog toga i ovakvih indikatora, a ima ih još, tražili smo informacije", dodao je Hasan Kamenjaković iz Koalicije "Pod lupom".

Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba za N1 je kratko poručio da nema komentar. Međutim, na sjednici CIK-a BiH, održanoj 29. oktobra, na kojoj se, između ostalog, odlučivalo o ovom zahtjevu, navedeno je da bi se traženi podaci mogli pogrešno protumačiti te da neće biti dostavljeni prije nego što se o njima izjasni Parlamentarna skupština BiH.

"To su, dakle, pojedinačni podaci koji, kad bi se izvukli iz konteksta, mogu se na različite načine interpretirati i mogla bi se u javnosti steći potpuno pogrešna slika o ovome. Dakle, naša obaveza koju imamo iz zakona, prema odredbi iz člana 2.9, sve naše ovlasti proizlaze iz ovlasti Parlamentarne skupštine i mi Parlamentarnoj skupštini podnosimo izvještaj", konstatovao je Suad Arnautović, član CIK-a BiH, na sjednici održanoj 29. oktobra 2026. godine.

Ovakvo postupanje Transparency International BiH i Koalicija "Pod lupom" smatraju nezakonitim, a radi zaštite integriteta izbornog procesa najavljuju i pravne postupke. Da ovaj slučaj nije usamljen, upozoravaju i medijske organizacije, podsjećajući na to da je već više od dvije decenije na snazi Zakon o slobodi pristupa informacijama, ali i dalje bez potpune i dosljedne primjene.

Prema posljednjim podacima BIRN-a, u BiH su prošle godine institucije odgovorile na nešto više od 28% podnesenih zahtjeva. Potpuno je udovoljeno oko 58% zahtjeva, što znači da je 40% zahtjeva ostalo bez odgovora, ignorisano ili je na njih tek djelimično odgovoreno.

"Ovaj slučaj sa CIK-om, rekla bih, nije ništa novo. Ne vidim razlog zašto bi se uopšte takva informacija krila od javnosti, posebno zato što imamo toliko mnogo atmosfere negativnog sentimenta prema novim tehnologijama, koje su se pokazale, barem u nekoj općoj praksi, kao sasvim dobro rješenje za BiH. Nije mi jasno zašto CIK nije samoinicijativno objavio informacije koje bi javnosti dale uvid u nove tehnologije", poručila je Leila Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Nove tehnologije uvedene su nakon što su posmatranje izbora, sudski procesi i grafološke analize ranije pokazali glasanje u ime drugih, dvostruko glasanje i dopisivanje glasova.

Stoga svako odbijanje uvida u dostupne informacije CIK-a može dodatno baciti sumnju i izazvati spekulacije o novim potencijalnim nepravilnostima, zaključuju dvije organizacije.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama