Još se niko u Bosni i Hercegovini nije otrovao bezalkoholnim, gaziranim pićem, kao što je slučaj u susjednoj Hrvatskoj. Pomenuto piće se i ne prodaje na bh. tržištu, na kome, ako je vjerovati nadležnima, nema ni otrovnih mandarina.
Građani: “Hrana nam je gumirana i drvena”
Čini se da nismo ni svjesni šta jedemo. Hrana nam ima ukus plastike, kažu građani, a često je i nezdrava.
“Primjetili smo svi da je hrana nemoguća, skupa, nekvalitetna, od mesa, povrća, voća. Sve ima neki drugi osjećaj, drvenast, vještački, totalno. Bez mirisa, okusa”, kaže nam jedna sagovornica, dok druga dodaje: “Ni u šta nisam sigurna, ali eto šta ću”.
“Svjesni da je sad sve na hemikalija, vrše eksperimente razne. Ne iznenađuje što nema više zdrave hrane. Ne može čovjek sve izbjegavati, prisiljen je da uzme da pojede. Gumirano, hibridno, nemaš ni okusa ni mirisa, ni bilo šta što treba da ima voćka ta, ili povrće, sad je sve bez mirisa”, priča svoje iskustvo još jedna sugrađanka.
U BiH nije zabilježen slučaj trovanja pićem, kao u Hrvatskoj
Prašina o regularnosti hrane naročito se podigla nakon nekoliko slučajeva trovanja gaziranom vodom u susjedstvu. Ali ono nije uvezeno na bh. tržište, poručuju iz Agencije za sigurnost hrane. Za svaki slučaj, preduzeli su mjere predostrožnosti, kaže Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, i dodaje:
“Dali smo preporuku nadležnim inspekcijskim organima entiteta i kantona da provjere da li eventualno na tržištu ima ovih proizvoda. Obratili smo se kompaniji u BiH, zatraživši detaljne podatke da li su oni distribuirali sporne proizvode.”
Iz Hitne pomoći KS navode da nema evidentiranih slučajeva trovanja hranom ili pićem. No, svakako bi trebalo pratiti simptome, i shodno tome reagovati.
“To su grčevi, bolovi u stomaku, povraćanje, proljevaste stolice, može se javiti i visoka temperatura u nekim slučajevima. U tim slučajevima treba posumnjati na trovanje”, navodi Šejla Brković – Jusufbegović, iz Hitne pomoći Kantona Sarajevo.
Otrovne mandarine na bh. tržištu?
Osim gazirane vode, problematične su bile i mandarine. I to one sa opasnom materijom hlorpirifos, kojih srećom na bh. tržištu nema, kažu nadležni. Ali je sa pomenutim pesticidom zaustavljen na bh. granici uvoz breskve, šljive, pšenice prerađene u brašno i mrkve.
“Isto tako, analizom Agencije iz juna ove godine, utvrdilo se da od 184 uzorka, samo tri nisu sadržavale ostatke pesticida. Između ostalog, sporne su bile breskva, glavati kupus, jagoda, mandarina, šljiva, vino od grožđa, zelena salata, špinat, jabuka, paradajz. Zabrinjavajuće je što građanin teško da može prepoznati takvu hranu, a prema mišljenju mnogih, sa pravovremenim informacijama kaskaju i nadležni”, poručuje Marin Bago, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” i dodaje:
“Sva sreća postoji u Evropskoj uniji i njenim članicama, svakoj ponaosob sustav za brzo uzbinjavanje. Ratex kada je riječ o štetnim i opasnim proizvodima, i ras kada je u pitanju hrana. Svaka zemlja provodi analize i istog momenta sve druge članice su informirane o štetnim proizvodima. Naše institucije ne otkrivaju ni blizu kao što je slučaj o otkrivanju loših proizvoda u Hrvatskoj i drugim članicama EU. Postavljam pitanje sam sebi, šta se dešava sa proizvodima koji se direktno uvezu u BiH, koji ne idu preko EU, koliko tu pronađemo loših proizvoda.”
Otrovne mandarine, kažu nadležni, nisu stigle na bh. tržište. Čak i da jesu, kažu građani, teško da bi javnost saznala za to. Baš kao što nikada nismo saznali u kojoj flaširanoj vodi su prošle godine pronađene bakterije kojih ne bi trebalo biti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!