Stabilnost bez napretka: BiH ostaje nedovršena misija EU na Balkanu

Međunarodna zajednica je 1995. godine očajnički željela okončati rat u srcu Europe koji je doveo do stotina hiljada smrtnih slučajeva. Mirovni sporazum, postignut nakon sedmica mukotrpne diplomatije u bazi američkih zračnih snaga u ruralnom Ohiju, zvanično je okončao rat 21. novembra te godine, podsjeća tekst.

Međutim, nastavlja autor, Dejton je bio zamišljen samo kao privremena mjera za okončanje borbi. Njime je uspješno okončan rat, vraćen teritorijalni integritet i omogućen povratak izbjeglicama.

Sporazum je također stvorio strukturu koja ograničava moć na etničke blokove, čineći ustavne promjene gotovo nemogućim i nagrađujući političke elite koje profitiraju od trajnih podjela.

Za mnoge u Briselu, pitanje više nije da li je Dejton bio neophodan, već da li je EU postala garant sistema koji se ne može reformisati.

Tri predsjednika koja će vladati svima njima

Sporazum, o kojem su uglavnom pregovarale Sjedinjene Američke Države, a podržala ga je EU, stvorio je složenu ustavnu strukturu.

Bosna i Hercegovina zvanično ima dva entiteta entitet Federacija BiH gdje Bošnjaci i Hrvati dijele vlast i većinski srpski entitet Republiku Srpsku.

Mirovnim sporazumom je također uspostavljeno tročlano predsjedništvo s jednim bošnjačkim, jednim srpskim i jednim hrvatskim članom, što je isključilo bilo koje druge etničke manjine iz obavljanja najviših funkcija.

Bosna i Hercegovina je također jedina zemlja u Europi čiju domaću politiku nadgleda međunarodni autoritet. Visoki predstavnik, kojeg imenuje Vijeće za implementaciju mira, ima široka ovlaštenja da smjenjuje zvaničnike i nameće zakone. Danas tu ulogu obavlja Christian Schmidt, bivši njemački ministar poljoprivrede.

Prije nekoliko godina, Schmidt je bio kritikovan zbog promjene izbornih zakona dok su birači još uvijek bili na biralištima, što je naglasilo nedemokratsku prirodu pretjeranog međunarodnog učešća.

Proširenje EU bez zamaha

BiH je formalno kandidat za EU. Međutim, u praksi je njena kandidatura zaustavljena.

U posljednjem izvještaju Europske komisije o proširenju, BiH su rangirali među najslabijim u regionu u oblastima kao što su upravljanje, zakonodavni učinak, vladavina prava i prostor za civilno društvo, što također signalizira zaostajanje u napretku u pravosudnim, administrativnim i antikorupcijskim reformama.

Finansijski, Bosna i Hercegovina prima značajnu podršku EU: 309 miliona eura putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć u 2024. godini; 1,104 milijarde eura grantova Investicijskog fonda Svjetske banke od 2009. godine; i indikativnih 976,6 miliona eura putem Plana rasta EU.

Ipak, ova zadnja alokacija je smanjena za 10% jer BiH nije na vrijeme podnijela svoju Reformsku agendu – što je znak političkog sistema koji ne može ispuniti očekivanja čak ni kada finansiranje zavisi od njega.

EU je vezala izglede za pridruživanje Bosne i Hercegovine za dugu listu pravosudnih, administrativnih, ekonomskih i ustavnih reformi. Međutim, politička struktura koju je stvorio Dejton pokazala se nesposobnom za provedbu promjena u velikim razmjerima, stvarajući trajnu neusklađenost između očekivanja EU i institucionalnih kapaciteta Bosne i Hercegovine.

Kao što je Komisija zaključila ove godine, "Bez pravovremenog provođenja reformi, formalno otvaranje pregovora o pristupanju bit će odgođeno".

Sigurnost kao zamjena za reformu

Branitelji Dejtona tvrde da kritičari zaboravljaju šta je postignuto.

U ratu je ubijeno oko 100 hiljada ljudi, a milioni su raseljeni. Gotovo tri decenije kasnije, BiH je izbjegla obnovu sukoba, a neki vjeruju da bi nestabilnost i dalje bila moguća bez infrastrukture Dejtona – visokog predstavnika i međunarodnog vojnog prisustva.

EUFOR – mirovna vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini – danas ima oko 1.500 vojnika u Bosni, a pojačanja su poslana 2025. godine zbog tenzija koje je izazvao kontroverzni lider Republike Srpske, Milorad Dodik. Dvadeset pet država EU i država koje nisu članice EU doprinosi vojnicima.

Tanja Topić iz Friedrich-Ebert-Stiftunga u Banjoj Luci tvrdi da međunarodne sigurnosne garancije ostaju ključne za svakodnevni život.

"Gotovo svake godine, građani u BiH se zabrinuto pitaju hoće li biti još jednog rata", rekla je. "Snage EUFOR-a im daju određenu vjeru i nadu, jer postoji malo domaćih aktera kojima vjeruju".

Ali ovo oslanjanje na vanjski nadzor postalo je i politički plafon. Ako međunarodna zajednica garantuje sigurnost, a EU ne zahtijeva strukturne reforme kao uslov za pristupanje, podsticaj za transformaciju institucija stvorenih 1995. godine ostaje slab.

Dodik i politika paralize

Milorad Dodik, proruski, srpski nacionalista i bivši lider Republike Srpske, često iskorištava ovu pat-poziciju, prijeteći secesijom za regiju sa srpskom većinom, istovremeno koristeći zaštitne mehanizme sistema kako bi izbjegao promjene.

Njegov sukob s visokim predstavnikom Schmidtom eskalirao je ove godine u krivični postupak, kada je osuđen zbog odbijanja da provede jednu od Schmidtovih odluka. Dodik je zbog presude smijenjen s predsjedničke funkcije i zabranjeno mu je obavljanje funkcije šest godina. Ali on je i dalje veoma utjecajan u Republici Srpskoj.

U iznenađujućem potezu prošlog mjeseca, SAD su također ukinule sankcije Dodiku i njegovom užem krugu, ne nudeći mnogo objašnjenja.

Topić je u izjavi za Euractiv napomenula da se lider RS ​​javno složio s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, te da postoje "sumnje" - iako nepotvrđene - da su ustupci u vezi s prirodnim resursima Republike Srpske možda ponuđeni u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Marko Prelec, viši analitičar Međunarodne krizne grupe, tvrdi da fragmentacija BiH sada manje zavisi od samog Dejtona, a više od geopolitičkog okruženja koje je okružuje. Republika Srpska ima tendenciju da ima bliže veze sa Beogradom i Moskvom, dok ostatak zemlje više naginje Zapadu.

"Najbolja odbrana od secesije je otpornost BiH i geopolitike", rekao je Prelec. "Niko ne želi da se BiH raspadne ili prizna nezavisnu Republiku Srpsku".

Pitanje za Europu

Nakon 30 godina, EU još uvijek nije izgradila kredibilnu strategiju za prelazak BiH iz mirovnog procesa u proces izgradnje nacije.

Sporazum je donio mnogo više nego što je iko očekivao 1995. godine: teritorijalni integritet, obnovu i decenije bez rata.

Ali bez politike proširenja EU koja je sposobna da otključa institucionalne promjene, BiH rizikuje da bude zarobljena na neodređeno vrijeme u sistemu osmišljenom da okonča prošlost, a ne da izgradi budućnost.

Pravo pitanje 2025. godine više nije da li je Dejton propao – već da li Europa može završiti ono što je Dejton započeo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad