Uključivanje sadržaja vezanih za događaje od 1992. do 1995. godine na neinkluzivan i pristrasan način ne pomaže depolitizaciji obrazovanja, uključujući i nastavu historije, kazali su iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za N1, dodavši kako se sudske presude koje se odnose na diskriminaciju u obrazovanju moraju ispoštovati.
Nakon što je u specijalnom programu N1 povodom obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici visoki predstavnik Christian Schmidt najavio aktivnosti na usklađivanju školskog programa u dva entiteta po pitanju izučavanja historije, uslijedile su brojne reakcije i negodovanja dijela političke javnosti u BiH.
Odgovarajući na upit N1 da li bi standardizacija jedinstvenih udžbenika i nastavnih cjelina, obrazovnog sistema u cjelosti, doprinijelo relaksaciji odnosa u zemlji, pomirenju, pravdi i istini, iz Misije OSCE u BiH su kazali kako je obrazovanje jedno od “najosjetljivijih, najkontroverznijih i najpolitiziranijih pitanja u Bosni i Hercegovini već skoro 30 godina”.
“Etničke podjele u školskom sistemu su i uzrokovane i pogoršane fragmentiranom administracijom, segregiranim institucijama i nastavnim planovima i programima zasnovanim na fundamentalno etnocentričnim principima. Da bi se tome suprotstavilo, nastava historije trebalo bi da ima za cilj da razvije kritičko historijsko znanje i razumijevanje složenih političkih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sistema. Debata o istoriji i nastavi istorije vodi se u mnogim zemljama, ali je posebno osjetljiva u postkonfliktnim društvima zbog bliskosti sa iskustvima vezanim za sukob”, navodi se u odgovoru.
Iz OSCE-a podsjećaju kako je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope preporučila je 2000. godine moratorij na učenje o posljednjem sukobu „kako bi se omogućilo istoričarima iz svih zajednica […] da razviju zajednički pristup“.
“Iako ga je većina obrazovnih vlasti poštovala, moratorij nije bio pravno obavezujući. U BiH ne postoji poseban zakon koji se odnosi na ovo pitanje. Od tada nije bilo razgovora između nadležnih obrazovnih vlasti o razvoju zajedničkog pristupa”, dodaje se.
Iz Misije OSCE-a su također podsjetili na niz aktivnosti koje su sprovedene s međunarodnim partnerima i vlastima na rješavanju pitanja nastave historije u BIH, što je rezultiralo pozitivnim pomacima kao što je poboljšana generacija udžbenika u školskoj 2007./08. školske godine.
Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika koje su izradili domaći stručnjaci 2006. godine a koje je podržala Misija OSCE-a, između ostalog propisuju da autori udžbenika trebaju da smanje količinu informacija koje se odnose na političku historiju, te da udžbenici trebaju da budu objektivni, naučno utemeljeni i usmjereni na izgradnju međusobnog razumijevanja, pomirenja i mira u BiH, podsjeća se u odgovoru za N1.
Iako je u BiH postignut određeni napredak u posljednjih 20 godina, nedavni događaji ukazuju na to da bi ovaj proces i povezana postignuća u procesu reforme nastave istorije mogli biti ugroženi, potencijalno produbljujući podjele u društvu, smatraju u OSCE-u.
“Od 2017. godine obrazovne vlasti širom BiH počele su jednostrano pristupati uvođenju nastave o proteklom ratu u predmet istorije. To se ogleda u uključivanju obaveznih instrukcija o temama vezanim za rat 1992-1995. u zakonodavstvo i promjeni nastavnih planova i programa i nastavnih materijala. Time su zanemareni prethodni dogovori i postignuća koja su zahtijevala koordiniran pristup. Prema preliminarnim rezultatima izvještaja Misije OSCE-a o nastavi istorije u BiH, koji bi trebalo da bude objavljen tokom jeseni 2022. godine, većina školskih udžbenika i nastavnih materijala izgleda kao jednostrana i kao rezultat toga postoji opasnost od produbljivanja podjela u bh. društvu”, ističe se u odgovoru.
Na kraju odgovora, Misija OSCE-a je ponudila svoj konačni stav po ovom pitanju:
“Stav Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini je da uključivanje sadržaja vezanih za događaje od 1992. do 1995. godine, na neinkluzivan i pristrasan način, ne pomaže depolitizaciji obrazovanja, uključujući i nastavu istorije. Kada su u pitanju sudske presude koje se odnose na diskriminaciju u obrazovanju, sasvim je jasno da se sudske odluke moraju poštovati. Dobro funkcionišuća i prosperitetna demokratija nije moguća bez poštovanja vladavine prava”.
Pozvali su sve obrazovne vlasti da se ponašaju odgovorno, u najboljem interesu učenika, kako bi stvorili okruženje za inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za nove generacije.
“Ovo je vrlo osjetljiv proces koji mora biti zasnovan na međusobnom razumijevanju i inkluzivnosti i koji ima za cilj izgradnju kohezivnog, mirnog i stabilnog društva za budućnost djece širom zemlje”, zaključuje se u odgovoru Misije OSCE-a u BiH.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare