Strah od zagađenja i bolesti zbog projekata u Sinjakovu i Jezeru: “Rudnik bi mogao uništiti život u krugu od 40 kilometara”

Rajković navodi da se trenutno sprovode geološka istraživanja na teritorijama opština Jezero, Mrkonjić Grad i Šipovo, te da postoje dva istražna polja – Sinjakovo, koje obuhvata područje sve tri opštine, i istražno polje Jezero koje se nalazi isključivo na teritoriji ove opštine. Kako je pojasnila, istraživanja se trenutno odvijaju na brdu Otomalj u opštini Jezero, a bušotina je udaljena svega 200 do 300 metara vazdušne linije od rijeke Plive.

„Geološka istraživanja su, u stvari, samo korak ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika i eksploataciju ruda. Pitanje je samo koliko će se naći čega na tim lokacijama i da li će to biti ekonomski isplativo. Naredni korak je da se sačekaju rezultati potpunih istraživanja kako bismo znali kakav je njihov sljedeći plan i cilj“, kazala je Rajković.

Govoreći o mogućim posljedicama, upozorava da bi otvaranje rudnika i eksploatacija ruda predstavljali ozbiljnu prijetnju za okoliš, posebno imajući u vidu vrste metala koje se spominju.

„Na australijskoj i njemačkoj berzi, konkretno u Dizeldorfu i Frankfurtu, spominju se olovo i cink, a ranije su se na istražnom polju Sinjakovo pominjali i nikl, kobalt i litijum. To su izuzetno štetni metali za prirodnu sredinu. Bušotine su blizu rijeke Plive i njenih pritoka, poput Jošavke, što može ugroziti čitav ekosistem“, ističe ona.

Kao primjer navodi i situaciju kada je rijeka Jošavka promijenila boju.

„Bila je specifične sive boje, i to u periodu kada nije bilo padavina koje bi to mogle uzrokovati. Prijavili smo slučaj inspekciji, ali su reagovali tek nakon tri sedmice. Kompanija je negirala da se otpadne vode sa bušotina odvoze na deponiju u Mrkonjić Gradu, ali sam na sastanku sa direktorom komunalnog preduzeća saznala da te vode uopšte ne dolaze tamo. Sve je pod velom tajne“, navodi Rajković.

Ističe i da građani u početku nisu bili dovoljno informisani o projektima.

„Neki su čak smatrali da je riječ o razvoju i prosperitetu za ovaj kraj. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, postalo je jasno da lokalne vlasti nisu transparentne, kao ni kompanije. U javnosti se plasiraju jedne informacije, dok se na terenu dešava nešto sasvim drugo“, kaže ona.

Dodaje da su nakon više od tri i po godine borbe građani postali svjesni potencijalnih posljedica.

„Saznali smo koliko su te materije opasne i koliko je eksploatacija štetna – ne samo za tlo, rijeke i podzemne vode, nego i za vazduh. Ukoliko bi došlo do eksploatacije takvih ruda, u krugu od 40 kilometara ne bi bilo života, ni biljnog ni životinjskog, a samim tim ni života čovjeka“, upozorava Rajković.

Prema njenim riječima, danas je većina stanovništva protiv ovih projekata.

„Po mojoj procjeni, više od 90 do 95 posto ljudi je protiv. Međutim, problem je što su zakoni o geološkim istraživanjima u Republici Srpskoj mijenjani više puta – 2022., 2023. i 2024. godine – i to na način koji ide u korist kompanijama, a na štetu lokalnog stanovništva. Lokalna zajednica je praktično isključena iz procesa odlučivanja, a konačna odluka je ostavljena Ministarstvu energetike i rudarstva i Vladi“, zaključila je Rajković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad