Stručnjak sa KCUS-a upozorava: "Građani sami uzimaju antibiotike, on može i da šteti organizmu"

Dok evropske zemlje već postavljaju jasne ciljeve za smanjenje potrošnje antibiotika do 2030. godine, Bosna i Hercegovina nastavlja da se suočava s pretjeranom upotrebom, samoliječenjem i praksom uzimanja terapija bez stručnog nadzora. Uoči simpozija koji Klinički centar Univerziteta u Sarajevu organizuje upravo na temu antimikrobne rezistencije, gost Novog dana bio je dr. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti. Dr. Baljić je na početku razgovora uputio ključnu poruku.

Dr. Baljić je na početku razgovora uputio ključnu poruku.

„Nikako se ne smiju antibiotici uzimati na svoju ruku. Onako kako ljekar preporuči, tako treba da se koriste. Ne smiju se ni prekidati na svoju ruku. Stanovništvo nekada uzima antibiotike bez konsultacije s ljekarom“, naveo je.

Govoreći o problemu rezistencije, pojasnio je da je važno voditi računa kada se koriste antibiotici.

„Antibiotici ne djeluju na viruse. Nema antibiotika bez recepta, barem u Kantonu Sarajevo. Mislim da bi tako trebalo biti na području cijele BiH. Svaki antibiotik ima određenu nuspojavu, koja se može odraziti na naš organizam.“

Ističe da nepravilna upotreba ima posljedice.

„Prvo je izazov da sami uzimamo antibiotike. Antibiotik nije nešto što ne šteti našem organizmu.“

Govoreći o osobinama idealne terapije, dodao je da je potrebno ispuniti niz vrlo zahtjevnih kriterija.

„Najbolji antibiotik je onaj koji se daje jednom dnevno, koji je jeftin i pokriva sve uzročnike. Mnogo je aspekata, ali sve je to teško postići.“

Dr. Baljić je naglasio da je u slučaju bakterijskih infekcija terapija neizbježna.

„Nema načina rješavanja bakterijske infekcije bez antibiotika. Ukoliko se razvije angina, nema načina da se ta bakterija riješi bez antibiotika.“

Govoreći o iskustvu iz prakse, naveo je da pacijenti uglavnom poštuju preporuke:

„Ljudi poprilično prate preporuke doktora. Ne znam da je neko odbijao da uzme terapiju. Ne vidim način da se sistemske infekcije riješe bez antibiotika.“

Dr. Baljić se osvrnuo i na učestale infekcije kod djece, naglašavajući da se u slučajevima kontinuiranog ponavljanja moraju uraditi dodatne provjere:

„Ukoliko su djeca često bolesna, prehlađena, treba uraditi detaljnu analizu. Ukoliko se u kontinuitetu ponavlja prehlada kroz godinu dana, onda treba uraditi detaljne pretrage.“

Objasnio je da je očekivano da djeca u vrtićkom uzrastu češće obolijevaju, jer prolaze prirodan proces jačanja imuniteta.

„Uobičajeno je očekivati da kada djeca krenu u vrtić, prolaze kroz proces jačanja imuniteta. Nemamo morbila u ovom periodu, koji su nas prošle godine polomili.“

Posebno je naglasio važnost vakcinacije kao ključne preventivne mjere:

„Zašto uopće dovoditi djecu u rizik od pojedinih bolesti, kad imamo vakcinaciju?“

Pozvao je roditelje da budu odgovorni.

„Roditelji trebaju provjeriti vakcinalni status i obaviti vakcinaciju.“

Govoreći o dodatnim preporukama uz antibiotsku terapiju, dr. Baljić je podsjetio na značaj probiotika.

„Uz antibiotike uvijek preporučujemo probiotike, oni pomažu da se obnovi crijevna flora.“

Dodao je i da prehrana igra bitnu ulogu tokom terapije.

„Ukoliko uzimate antibiotik sedam do deset dana, trebalo bi voditi računa i o načinu ishrane. Domaća hrana, mladi sir, jogurt. Fast food nije nešto što bi se trebalo uzimati.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad