Koliko sporo teče postupak koji se, pred Okružnim sudom u Banjaluci vodi protiv bivšeg v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i četvorice optuženih u predmetu “korona nabavke”, najbolje se vidjelo na današnjem ročištu.

Pred sudom je saslušan doktor Stanislav Palija član Upravnog odbora Instituta za javno zdravstvo (IZJZ), i predsjedavajući tog tijela u vrijeme realizacije spornih nabavki. Već tokom tog, prvog za danas zakazanog saslušanja, moglo se svjedočiti varnicama na relaciji tužilaštvo, odbrana.

U najvećem dijelu njegovog svjedočenja, tužilaštvo, pa i odbrana najviše su se interesovali za sjednice Upravnog odbora u periodu realizacije ugovora o spornim javnim nabavkama. U periodu u kojem je bilo proglašeno vanredno stanje u Republici Srpskoj, od početka marta do juna 2020. godine, saznalo se, da Upravni odbor nije niti zasjedao zbog zabrane održavanja javnih okupljanja i preporuka Vlade Republike Srpske o ograničenom broju okupljenih.

Prvi put su se u vrijeme pandemije sastali sredinom juna 2020. godine. Na toj sjednici, kako je istakao Palija, Upravni odbor je upoznat sa zaključcima Vlade kojima se IZJZ zadužuje za nabavku medicinske opreme, za šta je IZJZ-u Vlada doznačila 15 miliona maraka, što je iznos od kojeg je nabavljena i mobilna bolnica vrijedna više od tri i po miliona maraka, koja je kasnije vraćena.

Junska sjednica IZJZ iz 2020. sporna je jer se na stolu našla dopuna programskog rada i finansijskog plana ustanove za doznačeni iznos. Uz to, direktor je predložio novi program javnih nabavki, ali tu tačku Upravni odbor je odbacio, zbog kako je rekao Palija, “mišljenja većine da se program javnih nabavki ne može usvojiti retroaktivno, nakon što su nabavke izvršene”.

Na takav stav Upravnog odbora v.d. direktora Branislav Zeljković odlučio je povući program javnih nabavki sa sjednice Upravnog odbora, sa najavom da će im, nakon dorade, isti biti ponovo vraćen na izjašnjavanje. Iz Palijinog svjedočenja, jasno je da Upravni odbor taj dokument nikada nije ponovo razmatrao, iako je, prema tvrdnjama Zeljkovićeve odbrane, Palija bio obavezan, u svojstvu predsjednika Upravnog odbora, da dokument traži na izjašnjavanje. Svjedok je takođe tvrdio da Upravni odbor saziva poslovodstvo, direktor IZJZ-a, osnivač ili izuzetno članovi Upravnog odbora. On je takođe negirao da je u vrijeme realizacije spornih nabavki imao kontakt sa osumnjičenim Zeljkovićem tvrdeći da se ne sjeća da ga je v.d. direktora IZJZ-a pozivao.

“Osnovno sporno pitanje o Planu javnih nabavki je njegova retroaktivna promjena. Shodno tome o tom planu se nije ni moglo raspravljati”, rekao je Palija na opaske odbrane da je samo povlačenje plana javnih nabavki od v.d. direktora, bilo razlog za posebnu sjednicu Upravnog odbora.

U ovom dijelu rasprave, tužilaštvo je predočilo dva dokaza, dopunu plana javnih nabavki sa tabelama i bez tabela, što je odbrana zamjerila podsjećajući na raniji dogovor odbrane i tužilaštva po kojem, uoči svakog ročišta tužilaštvo obavještava odbranu o dokazima koji će biti predmet pretresa kako bi odbrana imala dovoljno vremena za pripremu.

Na prijedlog odbrane da svjedoku predoči Statut IZJZ-a sudija je odgovorio da nije moguće predočavati dokaze koji nisu zavedeni, na šta je branilac Zeljkovića Jadranka Ivanović odgovorila sa “dobro tužioče, pardon, sudija”, što govori percepciji odbrane o objektivnosti sudije.

Tokom cijelog ročišta, u nekoliko navrata, odbrana Zeljkovića je tvrdila da nije u jednakom položaju.

“Šta god odbrana kaže, odbija se, dajte nam jednako pravo pristupa sudu kao tužilaštvu”, zatražila je advokatica Ivanović što je sudija Dragan Uletilović odbacio, tvrdeći da svi imaju jednak pristup.

Ipak, nekoliko pitanja koje je advokativa Ivanović uputila svjedocima je odbačeno od strane suda, kao i njeni prigovori.

Interesantno je i saslušanje svjedokinje Ivande Dardić, zaposlene u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS. Ona je po ugovoru o djelu angažovana u IZJZ na poslovima savjetovanja, monitoringa i evaluacije postupaka javnih nabavku.

Ona je kazala, da je zbog povećanja obima posla u sporno vrijeme realizacije korona ugovora, direktno učestvovala u postupcima javnih nabavki i pripremama dokumentacije. Sve je, tvrdi, radila po instrukcijama Radmile Barašin za koju je prvo tvrdila da je zamjenica direktora IZJZ za pravne poslove, da bi se, nakon što ju je ispitivala odbrana Zeljkovića, utvrdio da je Barašin u IZJZ pomoćnica direktora za pravne poslove.

Tokom svjedočenja, ona je istakla da prema njenim saznanjima u postupcima javnih nabavki u IZJZ u vrijeme pandemije nije bilo nezakonitih radnji. Ipak, odbrana je posumnjala u njenu relevantnost nakon što, kao stručnjak za javne nabavke, nije znala da saopšti razliku između konzorcijuma i grupe ponuđača.

U svojstvu svjedoka saslušana je i Jelena Spasojević, zaposlena u IZJZ za postupke javnih nabavki. Ona je istakla da je prema uputama nadređenih na više od 10 adresa slala zahtjeve za ponude distributerima medicinske opreme i da su joj svi odgovarali da nisu u mogućnosti IZJZ-u prodati neophodnu robu. Ona je takođe istakla da je svaku od javnih nabavki unosila u poseban program IZJZ-a namijenjen praćenju i realizaciji nabavki. Od svih, kako je u odgovoru tužilaštvu istakla, jedna javna nabavka nije imala fiskalni račun. Na zahtjev tužilaštva da svjedoku predoči dokaze ponovo je reagovala Zeljkovićeva odbrana sa istom napomenom da je tužilaštvo izložilo već najmanje 14 dokaza o kojima odbrana nije obaviještena, ponovo zahtijevajući ujednačen pristup suda.

Na prijedlog Zeljkovićeve odbrane, ročište je prekinuto kako bi se odbrana upoznala sa svim dokazima. Nastavak je zakazan za 30. oktobar. Prije toga biće održano novo ročište 16. oktobra na koje će biti pozvane svjedokinje Vanja Čanković i Bojana Puzigaća.

Podsjetimo, suđenje u ovom predmetu počelo je 6. februara prošle godine. Prema tvrdnjama Tužilaštva, cijene medicinske opreme koju je u pandemijsko vrijeme nabavljao Institut enormno su uvećane, pa su tako kao primjer naveli maske, koje su, tvrde, nabavljane za 0,36 KM, a Institut ih je na kraju plaćao 6,9 KM po komadu.

Osim protiv Branislava Zeljkovića, postupak se vodi protiv Slavka Bojića, direktora firme “Procontrol” iz Banjaluke. U ovom predmetu optuženi su i direktor firme “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac te vlasnik Turističke agencije “Travel 4 fun” Saša Marković, kao i Sani Crljić, bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija”.

Tužilaštvo Republike Srpske tereti Branislava Zeljkovića za najteži oblik zloupotrebe službenog položaja te krivičnih djela nesavjestan rad u službi i primanje mita, za koji je zaprijećena zatvorska kazna do 15 godina zatvora. Ostali osumnjičeni terete se za zloupotrebu službenog položaja i zloupotrebe u procesu javnih nabavki.

Tužilaštvo je predložilo saslušanje 70 svjedoka. Od toga je do sada završeno saslušanje njih pet. Osim toga, Tužilaštvo je najavilo i da će predati više od 2.400 materijalnih dokaza protiv osumnjičenih.