Sastanak predstavnika američke administracije s predstavnicima Parlamenta Federacije BiH vratio je u žižu javnosti zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Nisu bili pozvani parlamentarci iz redova HDZ-a BiH. A stav ove političke partije je, podsjećamo, da se formira nova kompanija Južna plinska interkonekcija sa sjedištem u Mostaru.

Otuda i upozorenje Amerikanaca da prestanu sa opstrukcijama projekta teškog oko 100 miliona evra. Reagovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, ovoga puta iz Banjaluke, koji projekat ocjenjuje strateškim interesom, ali upozorava da ostaje u igri samo ako u njega bude uključena i Hrvatska, odnosno, i interesi hrvatskog naroda.

“Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Imotskom i Grudama. To je investicija od 70 km plinovoda. Opredijelili smo se da to učinimo. Pozicija koju imamo je da struktura kompanije koja će biti na strani BiH bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod, a to znači i FBiH”, smatra Plenković.

Uslove ima i prvi čovjek Republike Srpske Milorad Dodik. Bez izgradnje istočne interkonkcije, neće biti ni južne.

“Odjednom se sada pojavljuje priča da nije važan nivo BiH kada je riječ o južnoj interkonekciji, nego se to ignoriše. Kada se pravi gasovod između Srbije i Republike Srpske onda se stave svi na raspolaganje da spriječe tu investiciju. Mi nismo protiv južne interkonekcije, ali jesmo protiv činjenice da se nama sprečava da gradimo gasovod na drugoj strani”, kaže Dodik.

Tema je podijelila i federalne parlamentarce. Uz upitnu parlamentarnu većinu, kako tvdi opozicija, jedna je od razloga za otkazivanje današnje redovne sjednice Predstavničkog doma, s obzirom na to da je Klub SDA zatražio da dnevni red bude dopunjen, upravo, zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji. Zvanično, sjednica je odgođena na zahtjev Vlade jer nisu usaglašeni fiskalni zakoni.

“Dnevni red ove sjednice se ne mijenja činjenicom da je odgođen. Za ovu sjednicu, Klub SDA je blagovremeno podnio zahtjev da se zakon o Južnoj interkonekciji stavi na dnevni red. To je moja obaveza i ja ću to staviti na dnevni red i dom će se izjasniti o tome da li će ta točka taj dan biti na dnevnom redu”, naveo je Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

“Mislim da će Južna interkonekcija biti razlog odgađanja sjednice planirane za 18. decembar”, dodaje Slaven Raguž, HRS.

“Zabrinjava nas što u samom Parlamentu nemaju dovoljan broj ruku i to je razlog otkazivanja sjednice, uz nedavnu posjetu američke administracije koji su jasno stavili do znanja da zakon o Južnoj interkonekciji mora biti usvojen”, ocjenjuje Mirza Čelik, DF.

Prijedlog zakona koji je ponudila SDA kritikovao je i prvi čovjek NIP-a Elmedin Konaković, koji je pozvao Vladu da već na sljedećoj sjednici ponudi svoj prijedlog. Stava je da SDA u svom prijedlogu ruši presude Ustavnog suda BiH i na pladnju isporučuje državnu imovinu SNSD-u i ostalim u RS-u koji negiraju da je državna imovina zaista državna.

“Postoje oni koji misle da SDA samo nije kapacitirana i da ne zna šta radi, ja sam se više puta uvjerio da to nije tačno i da svjesno rade protiv interesa Bosne i Hercegovine, a za svoje stranačke”, mišljenja je Konaković.

Osim što je predmet sporenja bh. političkih predstavnika, ova tema dodatno je zaoštrila odnose između američke i ruske ambasade u BiH, koji su nastavili međusobni rat saopštenjima. Na američke kritike da se Rusija plaši da će izgubiti monopol na snabdijevanje BiH gasom, a time i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH, reagovala je i Ambasada Ruske Federacije u BiH…

“Više puta smo naglašavali da pozdravljamo energetsku diversifikaciju u BiH – u interesu građana ove zemlje, a ne u interesu SAD-a, koji uz dezinformacije o ruskom malignom uticaju sami posežu za energetskim monopolom. Oni su „obeskrvili“ Njemačku eksplozijom „Sjevernog toka“. Oni žele „obeskrviti“ BiH izvrtanjem ruku lokalnim političarima da proguraju bezalternativnu gasnu rutu”.

Pojedini analitičari stava da se dvije velike svjetske sile pod plaštom za brigu o BiH bore za svoje interese. A uz međusobne optužbe i uslovljavanja domaćih lidera, ovaj zakon na dugom je štapu.