Petnaestogodišnjaci u Bosni i Hercegovini, u prosjeku zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz EU, a svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne posjeduje funkcionalnu čitalačku pismenost - podaci su Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Ovo su jasni pokazatelji o tome šta naši učenici mogu i znaju i koliko su sposobni za život i rad u 21 vijeku, navedeno je u saopštenju Agencije.

Čas geografije. Nastavnik poziva đake da otvore atlase: “Radićemo Saveznu republiku Njemačku. Na koja mora izlazi Njemačka?”
Učenik odgovara: “Na Sjeverno i Baltičko more.”

Korisna lekcija i primjer funkcionalnog znanja za život u zemlji iz koje mnogi bježe “glavom bez obzira”. Dok u onome što je najvažnije, u obrazovanju, kasni za svijetom, Bosna i Hercegovina teret je na leđima djeci koja u njoj stasavaju.

“Nažalost kod nas je obrazovanje kao i mnogo toga drugog, moneta za potkusirivanje i politička prepucavanja, direktno preko leđa djece. Mi imamo zaista loš obrazovni sistem. Unazad 25 godina na području Bosne i Hercegovine, obrazovni sistem uvijek ide ka dole. Mi nažalost nećemo učestvovati na PISI 2022. koja se sad u maju događa u zemljama, zbog odbijanja člana predsjedništva iz RS da uopšte Bosna i Hercegovina učestvuje u tome. Ocjenjivanje je posebna priča, to što mi imamo nominalno ogroman broj odlikaša, to nije pokazatelj ničega. Ocjena je toliko obesmišljena, da doslovno ocjena ne znači apsolutno ništa”, rekao je Namir Ibrahimović, direktor OŠ Safvet beg Bašagić.

Rezultati međunarodnih istraživanja Pisa 2018 i TIMSS 2019 na osnovu kojih je izvršena procjena stanja u obrazovanju u BiH su “kao da ste u jednoj zemlji imali istovremeno sve moguće nepogode, razorni zemljotres, poplavu, erupciju vulkana i niko ne preduzima ništa”, navodi Ibrahimović. Iz federalnog ministarstva obrazovanja poručuju – reforme su u toku.

“Prije svega se mora unaprijediti nastavna ptraksa, jer nastavnici su oni koji moraju sve da pomjere ka tom kvalitativnom pomaku u oblasti obrazovanja i naravno, da stave u sam fokus nastavno-obrazovnog procesa, učenika kog će ojačati da kreativno promišlja, da kritički prosuđuje i suoči se sa svim izazovima koji ga čekaju u životu”, kazala je Nadija Bandić iz Ministarstva obrazovanja FBiH.

Informacija da su nam djeca funkcionalno čitalački nepismena i u zaostatku za vršnjacima iz svijeta, nije novost. Trenutno stanje je i gore, poručuju iz Vijeća roditelja KS.

“Nevjerovatno je da iz godine u godinu ulazimo u isti problem, i onda je savršeno jasno da imamo rezultate da nam petnaestogodišnjaci kasne za djecom iz regiona i svijeta tri godine… to su sve rezultati koji su se desili prije Covida, zamislite koliko kasne sada…”, rekla je Dijana Parla iz Vijeća roditelja KS.

Slikoviti primjeri posljedica lošeg obrazovanja, na svakom su koraku u BiH.

“Pogledajte način kako izabrani političari govore u javnosti, dakle to je nešto što je vezano za čitalačku pismenost, način na koji argumentuju stvari, način na koji zaključuju, elementarnu nepismenost pokazuju. S druge strane vi ne vidite da ovdje postoje ljudi koji rješavaju problem. Obrazovni sistem treba biti zasnovan na tome da vi imate razvijeno kritičko mišljenje i da imate izgrađene navike rješavanja problema, dakle da prepoznate problem i da ga rješavate.”, rekao je Ibrahimović.

Duhovno, intelektualno opustešeno raznim nesrećama, neznanjem, neobrazovanjem ljudi na rukovodećim pozicijama, ovo društvo može biti bolje samo ukoliko iz ovih ustanova budu izlazili mladi ljudi obogaćeni funkcionalnim znanjima. Prema riječima onih koji su obrazovanju istinski posvećeni, Bosni i Hercegovini je potrebna dubinska, sveobuhvatna obrazovna reforma kako aktuelni loši rezultati školaraca buduću generaciju ne bi odveli u još veću propast.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad