Dan je sigurnijeg interneta. Ove godine obilježava se u uslovima pandemije korona virusa. Uz sve više vremena koje i djeca i odrasli provode online, podići svijest o brojnim opasnostima koje vrebaju u virtuelnom svijetu i djelovati preventivno, sve je veći izazov. Statistike pokazuju i sve važniji zadatak.

Istraživanje organizacije Save the children pokazalo je da svako drugo dijete na internetu dobije poruku neprimjerenog sadržaja. Svako četvrto na nju odgovori, a svako deseto dijete u BiH pristalo bi da se uživo nađe sa osobom koju uopšte ne poznaje. Djeca uglavnom ne razlikuju stvarni i virtuelni svijet i opasnosti ne mogu doživjeti dovoljno ozbiljno. A to je plodno tlo za predatore koji imaju različite namjere.

“Oni se pripreme i onda pripreme to dijete – postepeno mu se približe, predstave se kao vršnjak, zadobio povjerenje i krenu sa onim ‘bi li sad mogao skinuti majicu, uslikati se ovako ili onako…’ Kad dijete to prvi put uradi tu prestaje svako prijateljstvo, počinju prijetnje – pokazaću u školi, reći ću direktoru, nastavnicima, roditeljima da si to namjerno uradila, da si ti mene izazvala. Kad vi tako razgovarate sa djetetom od 10, 11 godina koje ne može da procesuira sve te napade odraslih, onda se dijete prepadne i jako pati jer je izloženo strašnom nasilju”, pojašnjava Amela Lončar, menadžer Centra za sigurni internet u BiH.

A nasilje je različito – od seksualnog nasilja i dječije pornografije do vršnjačkog nasilja. Iako svjesni opasnosti, na internetu su jednako ugroženi i odrasli. Najčešće i nesvjesno o sebi otkrijemo mnogo više nego što mislimo da se može zloupotrijebiti.

“Osobe koje kreiraju Facebook, Instagram i naloge na sličnim platformama moraju da znaju da prilikom javne objave svojih ličnih podataka na internetu ti podaci su prvenstveno vlasništvo kompanije Facebook ili neke druge, a samim tim dostupni i trećim osobama koje to mogu zloupotrebljavati na razne načine – npr. da pribavljaju fotografije, neovlašteno prikupljaju podatke sa tih korisničkih računa, na društvenoj mreži Facebook zbog loše zaštite korisnika i onda nastaju te ucjene, iznude, zavisi od djela do djela”, ističe Saša Petrović, sektor za cyber kriminal, FUP.

Zbog pandemije korona virusa prinuđeni smo veliki dio svojih aktivnosti obavljati putem interneta. To podrazumijeva i kupovinu, te veći rizik od zloupotreba finansijske prirode.

“Mi ako mislimo da smo sigurni ne mora značiti da je druga strana, od koje kupujemo sigurna. Mi kada ostavimo podatke ili izvršimo plaćanje putem neke web stranice mi ne znamo dovoljno je li ta druga strana dovoljno zaštitila svoj sistem i podatke koji se mogu zloupotrijebiti. Neko može pokupiti podatke sa te druge strane i dešavaju se te prevare, pa se ukrade po 500 hiljada brojeva kartica korisnika. Upravo se to dešava na taj način”, kaže Vahidin Đaltur, sudski vještak za cyber kriminal.

Eksperti za cyber sigurnost kažu da iako opasnost uvijek vreba da li će neko postati žrtva zavisi i od toga kakav motiv nasilnici imaju. Najčešće je to diskriminacija objavom ličnih sadržaja ili iznuda i ucjene. U online svijetu treba biti svjestan da potpune sigurnosti nema, te da su lični podaci danas postali dio tržišta.