Svijet obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Datum je to kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima stradalih tokom Drugog svjetskog rata. Kroz Auschwitz, najveći koncentracioni logor koji je osnovala nacistička Njemačka, prošlo milion i 300 hiljada ljudi iz Evrope, od kojih je više od milion ubijeno.

Preživjeli iz koncetracionog logora Aušvic, ove godine virtuelno obilježavaju 76 godišnjicu oslobođenja, pošto su muzej i sam prostor logora zatvoreni zbog pandemije. Zvaničnici muzeja i preživjeli se pribojavaju da je pandemija okončala eru gdje su bivši zatvorenici Aušvica vlastite priče pričali posjetiocima.

“Čak i bez pandemije, broj preživjelih koji bi mogli doći na još jednu godišnjicu obilježavanja oslobođenja, traume kroz koju smo prošli, bi bio manji, mnogo manji, a posebno je to sada za vrijeme pandemije”, rekao je Marian Turski koji je preživio Aušvic.

“Nadam se da će sada, možda čak u februaru, kada restrikcije budu blaže pa čak možda i malo, grupa posjetilaca doći ponovo u muzej, sigurno. A neće nedostajati ni bivših zatvorenika”, kazao je Bogdan Bartnikowski.

Godišnje obilježavanje obično je prilika da se preživjeli iz svih krajeva svijeta priključe svjetskim liderima u sjećanju na više od milion žrtava koje su stradale pod nacističkom palicom u gasnim komorama logora, tako što su umirali od gladi ili bolesti.

“Ništa neće zamijeniti iskustvo da se mjesto osjeti, da se osjeti taj autentični prostor, jer ne radi se samo o gledanju i slušanju, već i o tome da gledate unaokolo, šetate dodirujete, osjetite persperktivu, razumijete je”, kazao je direktor Muzeja Piotr Cywinski.

Dok ih je sve manje, preživjeli su sve više zabrinuti za budućnost demokratskih društava, u svjetlu rastućih desničarskih i anti-semitskih pokreta. Neki se ipak nadaju da će se situaciija uskoro promijeniti.

“Sjećati se, izraz je humanosti i znak civilizovanosti. To je uslov za bolju budućnost mira i bratstva. Također, sjećati se znači biti pažljiv jer se ove stvari mogu još jednom desiti, počevši sa ideološkim prijedlozima koji navode da narod žele spasiti, a na kraju unište čovječanstvo i humanost. Budite svjesni toga kako je ovaj put smrti, istrebljenja i brutalnosti počeo”, rekao je papa Franjo.

“Nemili događaji iz prošlog stoljeća pokazali su koliko boli i patnje mogu izazvati rasističke ideologije. Milioni ljudi su stradali u holokaustu, Bosni, Ruandi i Kambodži, a svi ti genocidi su imali predznake u vidu sistematske diskriminacije, marginalizacije i rastućeg govora mržnje koji su znatno ranije manifestirani. Svi ti genocidi su živi primjeri koji upozoravaju međunarodnu zajednicu na odgovornost”, kazao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Na simboličan način ovaj datum obilježen je i u Memorijalnom centru Srebrenica. Žrtve genocida u Srebrenici i članovi tima Memorijalnog centra zapalili su šest svijeća u znak sjećanja na šest miliona ubijenih Jevreja u Holokaustu. Položeno je cvijeće i u Zenici, Tuzli, Mostaru i drugim gradovima BiH.

Godine 2000. je prvi put na komemoraciji u Bundestagu govorio neko ko je preživio Holkaust – Eli Vizel. „Nadam se da ćete mi vjerovati da govorim bez mržnje i gorčine”, „Hoće li vas moje riječi povrijediti?“, pitao je Vizel. “To mi nije namjera” „Svako ko dozvoli da se ugasi sjećanje na žrtve, ubija ih po drugi put”.