Sve manje građana BiH glasa, a vlast ostaje ista: Začarani krug izbora i političke rezignacije

Upravo je rekordno niska izlaznost u središtu analize češke novinarke Magdaléne Fajtove za sedmičnik Respekt, koju je objavio i magazin Transitions pod naslovom „Bosanski politički ringišpil“.

Fajtová, koja se godinama bavi Balkanom i dio studija provela je u Sarajevu, rezultate posmatra kao nastavak političkog obrasca koji se u BiH ponavlja već dvije decenije: etablirane nacionalne stranke ostaju snažne, političke blokade se ponavljaju, a sve manje građana vjeruje da svojim glasom mogu nešto promijeniti.

„Najzanimljiviji aspekt izbora u Bosni ostaje izlaznost birača“, piše Fajtová.

U odnosu na Opće izbore 2022. godine, izlaznost je pala za gotovo deset procentnih poena, na oko 42 posto.

„Tako niska izlaznost u Bosni pokazuje da za veliki dio stanovništva izbori ništa ne mijenjaju i zapravo ne znače mnogo“, navodi se u analizi.

Ko dobija kada birači ostanu kod kuće?

U tome se nalazi i paradoks na koji ukazuje Respekt. Razočarani birači mogu odustati od izbora jer smatraju da se vlast svakako neće promijeniti, ali niža izlaznost istovremeno može ići u korist stranaka koje imaju čvrstu i discipliniranu biračku bazu.

„Kao i svugdje, manji interes birača koristi radikalnijim strankama s odanim biračkim tijelom“, piše Fajtová.

Nacionalne stranke koje godinama imaju vlast, navodi ona, izgradile su snažne veze u „svojim“ gradovima i općinama.

Tako nastaje začarani krug: osjećaj da izbori ništa ne mijenjaju smanjuje interes za glasanje, dok stranke s organizovanom i lojalnom bazom nastavljaju mobilizovati svoje birače i zadržavati političku moć.

Ovogodišnji rezultati, prema analizi, ponovo su pokazali snagu takvog sistema.

Denis Bećirović iz SDP-a zadržao je mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, dok je Željka Cvijanović iz SNSD-a ponovo izabrana za srpskog člana. Darijana Filipović iz HDZ-a izabrana je za hrvatskog člana Predsjedništva.

Milorad Dodik nije mogao biti kandidat nakon zabrane obavljanja političkih funkcija, ali ga Fajtová opisuje kao političkog lidera koji i dalje ima ključni utjecaj među pristalicama SNSD-a i dijelom biračkog tijela u Republici Srpskoj.

Glas iz uvjerenja ili zbog egzistencije?

Analiza, međutim, podršku etabliranim strankama ne objašnjava samo nacionalnom politikom.

Fajtová ukazuje i na veliku ulogu javnog sektora u BiH te dugogodišnju povezanost političkih stranaka s lokalnim institucijama i zapošljavanjem.

Prema podacima Svjetske banke, javni sektor čini oko 40 posto zaposlenih koji primaju platu u BiH, odnosno približno 30 posto ukupne zaposlenosti.

Respekt navodi da stranačka pripadnost – ili barem obećanje podrške na izborima – nerijetko predstavlja neformalni uslov za dobijanje posla u javnom sektoru.

Zbog toga se, prema analizi, podrška etabliranim nacionalnim strankama kod dijela stanovništva ne može objasniti samo političkim uvjerenjima.

„Podrška ukorijenjenim nacionalnim strankama među velikim dijelom stanovništva tako proizlazi ne samo iz političkih uvjerenja nego i iz potrebe da se osigura egzistencija“, zaključuje Fajtová.

„Bosanski politički ringišpil“

Autorica podsjeća da je današnji složeni politički sistem BiH nastao nakon rata s ciljem sprečavanja novih sukoba, ali je istovremeno proizveo veliki broj institucija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

U takvom sistemu, ocjenjuje Respekt, nacionalne stranke već dvije decenije uspijevaju zadržati snažne pozicije, dok političke blokade usporavaju reforme, razvoj zemlje i njen put prema Evropskoj uniji.

Upravo zato Fajtová govori o „bosanskom političkom ringišpilu“.

Izborni pobjednici se u određenoj mjeri mijenjaju, ali osnovni politički obrazac opstaje. Istovremeno raste broj građana koji odlučuju da u tom procesu više ne učestvuju.

I upravo bi rekordno niska izlaznost, više nego rezultat bilo koje pojedinačne stranke, mogla biti najvažnija poruka ovogodišnjih izbora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad