Zašto smatra da će se krize na Kosovu i u BiH povezati? Jesu li disolucija ili rat uopšte opcije? Hoće li na primjeru BiH pokazati zube međunardona zajednica, ili će ih na bosanskoj politici polomiti? Stav po ovim pitanjima za N1 je iznio Timothy Less, bivši britanski diplomata i voditelj projekta "Studije dezintegracije" Centra za geopolitiku Univerziteta Cambridge.

Less je prije pet godina objavio članak u Foreign Affeirsu, gdje je naveo da bi se Republika Srpska mogla pripojiti Srbiji, a dijelovi sa hrvatskom većinom BiH mogli bi postati dio Hrvatske. Dio Kosova bi se vratio Srbiji, ostatak bi pripao Albaniji. Mnogi su tada to smatrali utopijom. Pitali smo da li posljednji događaji u BiH, na Kosovu, ali i izjave Edija Rame, zapravo vode u tom smjeru.

“Da, mislim da je moguće. Za razliku od nedavne prošlosti, mislim da u slučaju BiH postoje snažni faktori koji djeluju dezintegraciono – Srbi i Hrvati se osjećaju ugroženo. U RS osjećaju da se ne poštuje njihova autonomija, osjećaju da SAD podržavaju Bošnjake. Ne donosim prosudbe o tome da li je njihova prcepcija ispravna ali pratim ono što oni govore, to je tek jedan dio analize. Do nedavno, bili su ograničeni strahom od kazne od SAD. Ta ograničenja se potencijalno više neće primjenjivati, nije jasno da će SAD kazniti RS ako se pripoje Srbiji.”

Liderstvo u Srbiji je neodlučno

Uz konstataciju da iznosi radikalan stav, upitan je i o tome da pojasni na čemu temelji tvrdnje da Srbija može pripojiti RS.

“Radi se o pitanju percipiranih interesa Srbije za RS i generalno za BiH. RS je previše slaba da bi bila nezavisna. Ako se odvoji od BiH, od vitalnog značaja za opstanak joj je podrška od Srbije. Meni se čini da se liderstvo u Beogradu još nije odlučilo kakav im je stav po pitanju opstanka BiH. Čini mi se da se Vučić plaši posljedica toga šta bi bilo da bude uvučen u sukob u BiH, ali je svjestan da Srbija ne može napustiti bosanske Srbe ako zapadnu u teškoće. Bidenova administarcija je neprijateljstki raspoložena prema Srbima. Već nekoliko sedmica slušamo Vulina o ‘srpskom svetu’, Vučić je rekao da će odgovornost za bosanske Srbe pasti na leđa Srbije – one sugeriraju način liderstva u BiH i potencijalne intervencije”, navodi Less.

“Sada smo u situaciji koja ranije nije postojala”

Na pitanje kakvu reakciju očekuje od stranih sila, navodi da vjeruje da neće sjediti mirno i gledati, ali da je teško predvidjeti njihovu intervenciju.

“Ne mogu garantirati da će odlučno reagovati ako bosanski Srbi odluče ići do kraja. Srbi nikad ranije nisu išli ovako daleko, nikad nismo imali ovakvu situaciju, pa je teško biti siguran da li će Evropljani i SAD ponuditi odlučne postupke. Rusija i Kina će sigurno podržati Srbe. Komentar iz Rusije je da su spremni ponuditi Srbima podršku. Dodik smatra i da ima podršku Kine kad se radi o investioconim fondovima ukoliko RS izgubi podršku EU”, navodi Less.

U nastavku navodi svoju konstataciju da su “neke zemlje u EU dosta pozitivno raspoložene kada su Srbi u pitanju.”

“Neke od njih doprinose i radu EU, a neke od njih podržavaju i raspad BiH. To je nemoguće potvrditi, ali postoje neki dokazi poput non-papera. Ipak, mislim da ne postoji EU država koja bi pozdravila dezintegraciju BIH. Instinkt SAD-a je braniti svoju političku investiciju u BiH, ali ako budu morali uvesti sankcije Srbima, to će činiti bez podrške EU i kontra Rusiji i Kini”, naveo je Less.

Sada smo u situaciji kakava ranije nikad nije postojala, ponovio je.

“Odvajanje RS je Dodikov dugoročni cilj”

Less je upitan i o razlozima šutnje Aleksandra Vučića u ovom slučaju, ali i o Dodikovim razlozima zbog kojih aktualizira ova pitanja u posljednje vrijeme – samo zbog nadolazećih izbora ili još nečega ?

“Ne mislim da će Dodik izazivati rizične i opasne konflikte sa međunarodnom zajednicom da bi dobio naredne izbore, sa njegovog stanovišta, odvajanje RS od BiH je njegov dugoročan cilj. Ja njegove ciljeve gledam kao strateške, a ne taktična pitanja”, komentariše Less.

Što se tiče Vučića – njegova trenutna pasivnost proizilazi iz neodlučnosti, naglasio je ponovo svoj stav.

“Krize na Kosovu i u BiH su povezane”

Na pitanje kako povezuje krize na Kosovu i u BiH, Less navodi svoj stav da su ove dvije krize povezane na dva načina.

“To su dva teatra gdje se odvija ista drama – to je rješavanje neriješenog nacionalnog pitanja Srba. Druga poveznica je da obje dosežu klimaks u isto vrijeme, što možda nije slučajno. Moguće je da Dodik prati dešavanja na Kosovu i to prepoznaje kao priliku. Teško je predvidjeti šta će se desiti jer ima puno faktora koji utiču na tu situaciju. Dodik se možda nada da će ovo dovesti do ishoda gdje će vanjske sile riješiti dva najveća problema zamjenom teritorija između RS i Kosova”, naveo je Less.

Upitan može li prekrajanje granica na Balkanu proći bez sukoba, navodi da su mogući argumenti koji idu u oba pravca.

“Ako se bosanski Srbi odluče odvojiti, konflikt je malo vjerovatan. .. istovremeno, opstanak BiH kao integralne države je egistencijalno pitanje za Bošnjake i postoje osjetljive tačke širom BiH, postoji rizik da izbije nasilje. Sumnjam da će to biti blizu onoga što se dešalavo 90-ih jer su se ljudi razdvojili, ali ne mogu isključiti nasilje u nekoj mjeri”, rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad