Doktorica savjetovala kako izbjeći kolaps na 40 stepeni: "Ljeti ne čekajte da ožednite"

Visoke temperature ovih dana donose i povećan broj pacijenata u ambulantama Hitne pomoći Kantona Sarajevo, iako, kako kaže doktorica, situacija nije dramatična zahvaljujući tome što se većina građana pridržava preporuka.

Ipak, javljaju se tipični ljetni problemi – vrtoglavice, lupanje srca, tegobe sa krvnim pritiskom i, nešto češće nego inače, neurološki simptomi poput gubitka svijesti i kolapsa.

"Mozak troši oko četvrtinu šećera koji unesemo i zahtijeva stabilan dotok krvi. Ljeti, uslijed pojačanog znojenja i nedovoljnog unosa vode, krvni pritisak pada, što može izazvati vrtoglavice, kolapse i ozbiljnije zdravstvene posljedice. Kardiolozi često žele niži pritisak, a neurolozi viši – ja smatram da pacijenta treba posmatrati cjelovito", navela je Hanjalić.

Prisjetila se i kada je, tokom toplotnog vala, u jednom danu zabilježeno više od deset srčanih udara u Sarajevu, što pokazuje koliko ekstremne vrućine mogu biti opasne za osobe sa hroničnim oboljenjima.

"Taj je dan zaista bio dramatičan za sve nas. Također smo nedavno, možda tome ima i mjesec, imali pacijente sa sedam srčanih udara u jednom danu i bilo je zaista grozno. Ta situacija se desila također tokom jednog od toplotnih valova", pojasnila je.

Zašto je obična voda ključna?

Doktorica naglašava da krv sadrži 70–80% vode, a njen manjak povećava gustoću krvi, što kod osoba s oštećenim ili neelastičnim krvnim sudovima može dovesti do stvaranja ugrušaka i rizika od moždanog ili srčanog udara.

Posebno upozorava na to da se voda ne može zamijeniti sokovima, zaslađenim ili gaziranim napicima.

"Najbolje je piti običnu vodu, stalno i u manjim gutljajima tokom dana. Ljudi mogu pratiti boju urina – ako je tamnija, to je znak da organizmu treba više tečnosti. Gubitak tečnosti ljeti nije samo posljedica znojenja već i povraćanja ili proljeva, koji su češći zbog kvarljive hrane i ljetnih infekcija", naglasila je.

Ekstremne temperature i rizične grupe

Temperature izmjerene na asfaltu mogu dostići i 60 stepeni, a takvi uslovi su, prema riječima doktorice, opasni i za zdrave ljude, a pogotovo za one sa bolestima srca, krvnih sudova ili problemima sa znojenjem.

"Osobe koje imaju veću tjelesnu masu teže podnose vrućinu zato što masne naslage dodatno zagrijavaju tijelo i otežavaju hlađenje. Također, važno je istaći da pad pritiska ispod 80 milimetara žive može izazvati gubitak svijesti, a to je posebno rizično ako se dogodi na ulici, u vožnji ili na stepenicama. Nažalost, imamo slučajeve kada se ljudi onesvijeste tokom vjerskih obreda, svadbi ili drugih masovnih okupljanja u najtoplijem dijelu dana", istakla je Hanjalić.

Stoga Hanjalić savjetuje da se sva okupljanja, proslave i obredi, kada je to moguće, pomjere na jutarnje ili kasne popodnevne sate.

"U praksi sam vidjela i tragične slučajeve kada su osobe kolabirale i preminule tokom plesa ili fizičke aktivnosti na vrućini", dodala je.

Doktorica je posebno upozorila nadležne da radnicima na otvorenom, pogotovo u građevinarstvu, omoguće adekvatne uslove rada tokom toplotnih valova, odnosno, ekstremnih vrućina.

Zbog toga je predložila uvođenje dvokratnog radnog vremena tokom crvenih meteoroloških alarma, kako bi se zaštitili od najjačeg sunca.

"Treba organizovati rad tako da se radi ujutro, a potom u kasnijim popodnevnim satima. Dan traje dugo i tu činjenicu možemo iskoristiti. Čovjek koji radi zarađuje za sebe i svoju porodicu, i on mora raditi. Međutim, mnogi ne koriste zaštitnu opremu jer im je vruće, pa se osjećaju nelagodno pod kacigom ili drugom zaštitom. Kada ih upitam zašto, kažu da im je u toj opremi još toplije. Na taj način rizikuju ozbiljne posljedice – dolazi do omaglice, zamućenja svijesti, kolapsa i padova, pa čak i sa visine", upozorila je.

Prisjetila se da je u svojoj praksi imala brojne slučajeve u kojima su ljudi stradali na gradilištima uključujući i one na poznatim sarajevskim zgradama.

"U posljednje vrijeme stanje se popravilo zahvaljujući većem nadzoru inspekcija, ali ranije je bilo zaista alarmantno. Ljudi koji zarađuju hljeb na ovako zahtjevnim poslovima moraju biti zaštićeni. Zato treba razmisliti o obaveznom dvokratnom radu, barem tokom perioda crvenog meteoalarma. Kao što smo lako uveli neradnu nedjelju, jednako tako možemo donijeti odluku kojom bi se, u saradnji nadležnih institucija poput zavoda za javno zdravstvo ili civilne zaštite, omogućilo da građevinski radnici, poljoprivrednici i svi koji rade na otvorenom budu zaštićeni", naglasila je i dodala da su zapravo savjeti vrlo jednostavni:

"Piti što više vode, unositi dovoljno tečnosti, hraniti se lagano i izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana".

"Potražite hladovinu i prirodno okruženje"

Hanjalić podsjeća da smo imali sreću da u okolini Sarajeva i drugih gradova postoje planine, parkovi i šumska područja gdje je temperatura znatno niža.

"Organizujte piknik u hladovini, ponesite vodu i hranu od kuće. To ne mora biti skupo, a može spasiti zdravlje. Iskoristimo prednosti prirode i zelenila koje imamo nadohvat ruke. Nažalost, u urbanim sredinama imamo mnogo asfaltiranih površina i zgrada koje su se pregrijale jer se prilikom gradnje nije vodilo računa o toplotnoj izolaciji. Vrijedi se vratiti navikama koje smo nekada imali – ponijeti dekicu, spakovati hranu i vodu, te otići na izlet. Iz Sarajeva se, recimo, vrlo lako može žičarom na Trebević, a na raspolaganju su i Igman, Vrelo Bosne i mnoga druga izletišta. Nije potrebno mnogo novca – ono što biste pojeli kod kuće, ponesite sa sobom: sendviče, voće, dovoljno vode. Dan proveden u hladovini s porodicom i prijateljima neprocjenjiv je", savjetovala je doktorica Hanjalić.

Mišljenja je da se, ko ima mogućnost, može rashladiti i kod kuće.

"Posebno ako živi na obroncima brda ili planina. Mali bazeni za djecu danas nisu skupi, a mogu znatno olakšati ljetne dane. Važno je da se organizujemo, posebno kada unaprijed znamo da nas očekuju toplotni valovi. Neradne dane iskoristimo za boravak u prirodi, dok radni dani ostaju izazovniji za radno aktivno stanovništvo. Osjetljive grupe, poput djece na raspustu i penzionera, imaju više slobodnog vremena i upravo oni bi trebali da izbjegavaju vrućinu. Potrebno je samo malo volje, mašte i zajedništva u porodici i društvu da bismo se zaštitili i uživali u ljetu", zaključila je doktorica Hanjalić u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad