Transformacija na bh. cestama: Zašto električna vozila ostaju rijetkost u BiH?

Elektrifikacija transporta uveliko traje u evropskim zemljama. Na bh. cestama prosječna starost motornih vozila je 17 godina, a električni automobil je rijetkost. Iako su prednosti brojne, manje zagađuje, rjeđe se radi servis, koji je i jeftiniji.

Na duže staze, ušteda je daleko veća ukoliko vozite električni automobil. No, ono što je problematično jeste kupovna cijena ovakve vrste automobila koja se kreće od par desetina hiljada KM, što je i dalje veoma skupo za džep bh. građana.

Vidljivo je to i po broju kupljenih električnih vozila proteklih godina. Iako brojke rastu, i dalje je to nedovoljno. U 2022. godini u našu državu je stiglo tek 69 ovakvih automobila u vrijednosti od skoro 5 miliona KM. Prošle godine, 240 u vrijednosti 18,6 miliona, što je oko 10% od ukupnog broja uvezenih automobila.

Po uzoru na evropske zemlje, subvencijama se pokušalo poboljšati stanje. Federalna Vlada izdvojila je milion maraka za kupovinu novih, električnih vozila. Pola za pravna, pola za fizička lica. U Republici Srpskoj bez subvencija. Dok je, recimo, Hrvatska prošle godine izdvojila čak 30 miliona maraka. Za sada nedostižna izgleda Norveška, u kojoj su električni automobili činili čak 89% novih automobila prodatih prošle godine. Ova zemlja bi mogla tokom ove godine postati potpuno električna.

Anela Karahasan, Udruženje za elektromobilnost BiH:

"U EU kada govorimo o broju el vozila, rezultati su itekako veliki i iz tog razloga su subvencije u mnogim državama ukinute. Ali iz tog razloga, naredni korak je razvoj infrastrukture. Tako da mnoge države nemaju više subvencije za kupovinu, jer je to bila primarna faza, a drugi korak je razvoj infrastrukture."

Ipak, i to je jedan od problema, jer u cijeloj državi postoji oko 200 punionica. Najviše u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Sljedeći problem je način dobijanja električne energije. U tom kontekstu, eropske zemlje se oslanjaju na obnovljive izvore.

Mirzet Sarajlić, saobraćajni stručnjak:

"Mi imamo električna vozila koja ne zagađuju, voze se u Sarajevu, Mostaru, ali zato stanovnici Tuzle ili nekih mjesta gdje imaju termoelektrane, trpe, jer se ta električna vozila pune strujom, koja je dobijena iz konvencionalnih načina dobijanja energije, crnih energija, energija koje nisu ekološki održive."

A iako je cilj električnih vozila smanjenje zagađenja, pojedini ekolozi tvrde da se u Federaciji BiH nije mnogo dobilo subvencijama.

Anes Podić, EKO AKCIJA:

"Subvencije imaju smisla ako ćemo subvencionirati taksiste, jer oni imaju veliku kilometražu, uglavnom svi voze dizel vozila, koji su najveći zagađivači na našim ulicama. Kad je u pitanju zagađenje zraka, u odnosu na uloženi novac, dobit, odnosno smanjenje zagađenja je zaista minimalno, taj je novac moguće trošiti na puno bolje načine, npr jačanje javnog prevoza."

Ipak, čini se da će transformacija na bh. cestama biti neizbježna. I to bi bio još jedan korak ka EU, koja do 2030. godine očekuje čak 30 miliona električnih vozila na putevima.