Memorijalni centar Srebrenica - Potočari objavio je transkripte sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH. Riječ je o istraživačkom projektu pod nazivom "Transkripti genocida". Cilj im je, kako navode, pokazati proces stvaranja srpske države u BiH, koji je ovaj prostor pretvorio u poprište najtežih ratnih zločina od Drugog svjetskog rata.

Na sjednici u februaru 1992. Vojislav Maksimović poručio je: “Mi ovdje stvaramo srpsku državu, na srpskoj zemlji i mi imamo pravo na srpsku himnu, na svoju zastavu i na svoj osnovni i jedini simboli, a to je krst sa četiri S”.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić istaknuo je da poslije objavljivanja “Transkripta genocida” više ništa neće biti isto.

“Od izjave Ratka Mladića o tome da plan političkog rukovodstva RS-a jasno kvalificira kao genocid i konačno pune podrške genocidnim operacijama u Srebrenici i Žepi, sve upućuje na to da je Narodna skupština RS bila jedan od alata genocida, ali i oblikovanja govora mržnje prema nesrbima“, kazao je Komšić.

Dio transkripta sjednice na kojoj su Karadžić i Krajišnik iznijeli i ratne ciljeve obuhvatio je i zaključak Ratka Mladića.

“Ljudi i narodi nisu piljci niti ključevi u džepu pa ćemo premjestiti tamo, amo… Rat ne možemo voditi ni na svakom frontu niti protiv naroda, ja bih ovdje predložio da mi usvojimo takvu pamet da mi nećemo u rat, a ako budemo napadnuti mi ćemo se braniti i mi nećemo rat protiv muslimana kao naroda, niti protiv Hrvata kao naroda, već protiv onih koji su taj narod poveli i nahuškali na nas… Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi i ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid“, naveo je to Ratko Mladić, maja 1992. godine na sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH.

11. jula 1995. godine pala je Srebrenica, čime je označen “vrhunac” genocidne operacije. U oktobru iste godine Karadžić potvrđuje svoju glavnokomandujuću ulogu u počinjenom genocidu.

“Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plan bez znanja General-štaba, ne ni krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti za Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to“, rekao je to na Skupštini srpskog naroda u BiH Radovan Karadžić u oktobru 1995. godine.

Među poslanicima je bio i današnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji negira Dan nezavisnosti ističući da je 1. mart 1992. u stvari bio prvi pucanj u BiH, a sve što je uslijedilo bila posljedica činjenice da se pokušalo sa obespravljivanjem jednog od tri ravnopravna naroda u BiH.

“U tom svjetlu vidim i današnju izjavu Željka Komšića kome su papiri Memorijalnog centra poslužili da na dnevni red stavi svoju političku agendu kao rezervni bošnjački član Predsjedništva u kojoj Srbe poistovjećuje sa nacistima, nameće im kolektivnu krivicu za individulane zločine, traži izmjenu Ustava po pitanju Srebrenice i još nam oduzima pravo da govorimo“, kazao je Dodik.

Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali nepristupačni zbog čega je Memorijalni centar kreirao alat u cilju daljnjeg istraživanja historije genocida i zločina u BiH.

“Otvoreni smo za svaku vrstu saradnje sa istraživačima, svim pojedincima, grupama i organizacijama koje su zainteresirane za korištenje ovih materijala kako bismo podigli svijest javnosti o sadržaju i aktivnostima tzv. Narodne skupštine RS-a u periodu od 1991. do 1996. godine“, istakla je Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica- Potočari.

“U tom smislu, mislim vrlo značajnim bilo koji projekat, pa i ovaj, koji na taj način daje javnosti, istraživačima, novinarima i drugima zainteresiranim određenu građu ili arhivu na osnovu kojih mogu izvještavati ili raditi neke dubinske analize“, komentarisao je Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a.

Platforma “Transkripti genocida” će u narednom periodu biti dostupna i online, a cilj je dodatno je proširiti novim stenogramima, odlukama i dokumentima različitih institucija povezanih s planiranjem i organizovanjem ratnih zločina u BiH od 1992. do 1995. godine.