"Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) se ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu. One su pokazale općenito povećana nastojanja u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom, uzimajući u obzir utjecaj pandemije bolesti COVID-19, ako ga je bilo, na njihov kapacitet borbe protiv trgovine ljudima - stoga je Bosna i Hercegovina ostala na nivou 2", navodi se u novom izvještaju Ambasade SAD u BiH.

“RS nije osudila niti jednog trgovca ljudima”

Iako je istaknut napredak u radu tužilaštava te naglašeno kako su vlasti uplatile sredstva namijenjena za sedam sigurnih kuća kojima upravljaju nevladine organizacije nakon što u 2021. godini nisu dodijelile sredstva za asistenciju žrtvama te formirala pet dodatnih mobilnih timova za identifikaciju ranjivih kategorija stanovništva, ističe se da vlasti nisu ispunile minimalne standarde u nekoliko ključnih područja.

“Vlasti su identificirale manje žrtava, a entitet Republika Srpska (RS) nije osudio niti jednog trgovca ljudima.Organima za provođenje zakona i dalje nedostaju kapaciteti, resursi i tehničko znanje, što je ometalo njihovu sposobnost provođenja djelotvornih istraga i krivičnog gonjenja usmjerenog na žrtve. Vlasti nisu proaktivno radile na identifikaciji žrtava, zbog čega su često nadležne institucije vlasti kažnjavale žrtve za nezakonita djela čije je izvršenje direktna posljedica toga što su bile žrtve trgovine ljudima i posebno su izdavale prekršajne naloge za počinjene prekršaje ili prosjačenje. Neki organi vlasti nisu istraživali slučajeve potencijalnog prisilnog prosjačenja djece i prisilnog rada koji obuhvataju pripadnike romske zajednice, nego su ih radije pravdali kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje i djecu vraćali u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece. Vlasti nisu usvojile smjernice i standarde za pomoć žrtvama, a neke kantonalne vlade nisu u svojim budžetima predvidjele sredstva za naknadu za rad u regionalnim monitoring timovima (RMT), čime je ometano učešće u radu i koordinacija”, navodi se u izvještaju.

“Policajci i socijalni radnici ponekad opravdavaju prosjačenje djece”

Ističe se da su vlasti nastavile pružati zaštitu žrtvama.

“Organi vlasti i nevladine organizacije su identificirali 38 žrtava trgovine ljudima, što je manji broj u odnosu na 61 žrtvu identificiranu u 2021. godini. Od toga je osam žrtava trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, 21 žrtva prisilnog rada, dvije su žrtve služenja u domaćinstvu u prisilno sklopljenom braku i sedam osoba su žrtve neodređenog oblika trgovine ljudima; sedam žrtava su žene, dvije žrtve su muškarci, 23 žrtve su djevojčice i šest žrtava su dječaci; pet žrtava su strani državljani”, podaci su koje je prikupila Ambasada SAD u BiH od nadležnih institucija.

Glavni problem i dalje postoji u iskorištavanju djece za prosjačenje.

“Policija i socijalni radnici ponekad opravdavaju slučajeve potencijalnog prosjačenja na koje su primorana djeca i prisilnog rada djece iz romske zajednice kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje i ponekad su vraćali djecu u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece; u 2022. godini nije prijavljen niti jedan slučaj, ali u 2021. godini tužioci su vratili 16 djece članovima njihovih porodica koji su bili uključeni u njihovo iskorištavanje”, navodi se u izvještaju.

“Kažnjavaju se žrtve”

Takođr, kažnjavaju se žrtve umjesto počinioci.

“Vlasti su zbog neadekvatnih nastojana na identifikaciji žrtava kažnjavale žrtve za nezakonita djela na koja su ih prisiljavali trgovci. Organi vlasti su prekršajno kažnjavali žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja i prisiljavanja na činjenje krivičnih djela; neke žrtve su se suočile s neplaćenim novčanim kaznama u visini od 10.000 do 15.000 KM nakon što im je izrečeno više novčanih kazni”, istaknuto je.

Pohvalno je da vlasti rade na prevenciji problema.

“Vlasti su i dalje radile na prevenciji trgovine ljudima. Provele su državnu strategiju za period 2020-2023. i Državni koordinator je izradio godišnji izvještaj o radu i organizirao je četiri koordinaciona sastanka s međunarodnim organizacijama i domaćim NVO i tri koordinaciona sastanka s regionalnim monitoring timovima. Osim toga, vlada na državnom nivou, vlade na nivou Federacije, RS-a i Brčko distrikta i svih 10 kantona su usvojile i provele svoje akcione planove”, navodi se.

Ko su žrtve?

U 2022. godini su trgovci ljudima iskorištavali strane žrtve iz Afganistana i Pakistana u seksualne svrhe. U prethodnim godinama su žrtve iz Afganistana, Kube, Gambije, Libije, Srbije, Šri Lanke i susjednih zemalja na Balkanu iskorištavane u BiH.

“Trgovci ljudima iskorištavaju punoljetne i maloljetne ženske osobe iz BiH, žrtve trgovine ljudima, u seksualne svrhe u zemlji u privatnim stanovima i motelima. Romska djeca se iskorištavaju za prisilno prosjačenje, izvršenje krivičnih djela, pružanje seksualnih usluga i služenje u domaćinstvu u prisilno sklopljenim brakovima. Punoljetne i maloljetne ženske osobe iz drugih evropskih zemalja se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje. Trgovci iskorištavaju žrtve iz BiH u seksualne svrhe i za prisilni rad u sektoru građevinarstva i drugim sektorima u drugim zemljama širom Evrope. Migranti i izbjeglice iz Afganistana, Irana, Iraka, Pakistana, Sirije i susjednih zemalja, posebno žene i djeca bez pratnje, koji prolaze kroz BiH ili su zaglavljeni u BiH ili su krijumčareni kroz BiH, u opasnosti su da postanu žrtve trgovine ljudima”, upozorava se i zvještaju.

Kompletan izvještaj o Trgovini ljudima u BiH pročitajte ovdje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad