Tri decenije nakon mira: "U Dejtonu smo pod pritiscima prihvatili i ono što smo znali da neće biti dobro"

Potpis je stavljen prije tačno 30 godina u Parizu. Tri decenije kasnije - zemlja je razapeta između Dejtona i Brisela. Godinama je od funkcionalnosti kakvu zahtijeva Evropska unija udaljavaju blokade, negiranja presuda za ljudska prava u Strazburu, hranjenje narativa o novim podjelama i teritorija i ljudi. Ovo zadnje, upozoravaju brojni, uzelo je novi zamah u posljednjim danima.

"Izjava (hrvatskog) premijera (Andreja) Plenkovića da se njihova politička strategija nije promijenila od devedesetih godina ne mogu se tumačiti kao usputna ili nepromišljena retorika. I hrvatska i srpska politika, bez obzira na međusobne razlike, dijele jednu ključnu pretpostavku, a to je da Bosna i Hercegovina nije punopravna politička država, nego trajno otvoreno pitanje, prostor posebnih interesa i legitimno polje intervencije", naveo je Adil Kulenović, predsjednik Kruga intelektualaca 99.

"Kao što je i lobista Max Primorac govorio i jučer u Zagrebu da je treći entitet spas za hrvatski narod. Bilo koja daljnja podjela Bosne i Hercegovine na etničke teritorije dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine", naglasio je Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH.

Nije Lazović jedini učesnik mirovnih pregovora u Dejtonu koji upozorava da ono što nije bilo moguće prije 30 godina nije ni danas.

"Čak i danas ideja o nametanju tri, umjesto dva entiteta predstavlja mnoštvo izazova. Mnogo bi se Hrvata osjećalo izostavljenim, a isto bi se desilo i sa pripadnicima bošnjačkog naroda", kazao je Muhamed Sacirbey, bivši ministar vanjskih poslova BiH.

No, nekadašnji zvaničnici se pitaju čemu inferiornost dijela današnjih političkih struktura, kao i to gdje su krupne javne rasprave i konferencije na kojima će se voditi dijalog o budućnosti zemlje? Čak i institucije koje služe upravo za to često su pretvorene u puku formalnost, a transformativni put prema integracijama kojeg načelno podržavaju svi, se podriva direktno i kontinuirano. I baš zato, i vanjski faktori bi morali imati mnogo jasniju poziciju, stava je Lazović.

"Današnja Bosna i Hercegovina je država međunarodnog dizajna. Ono što smo dobili u Dejtonu nije samo naša volja. Kao učesnik, znam pritiske i ucjene koje su bile na našu delegaciju da prihvatimo nešto što smo i onda znali da nije dobro, ali smo dobili uvjerenje da ćemo nakon desetak godina morati ući u određene promjene", dodao je Lazović.

I na 30. godišnjicu Dejtona stiglo je uvjerenje, i to sa čela Evropske unije odakle poručuju da su spremni osigurati stabilnost, te da EUFOR ostaje neophodan za to.

"Dok je ova godina predstavljala političke prepreke, zemlja je ostala otporna. Držati se kursa ka članstvu u EU kao ujedinjena, suverena zemlja u stabilnom i sigurnom regionu - mora ostati krajnji cilj", istakli su iz EU.

Slična je poruka i Ujedinjenog Kraljevstva:

"U duhu Dejtona, nastavljamo da podstičemo konsenzus i kompromis, provedbu reformi i napredak sa fokusom na ono što ujedinjuje, a ne razdvaja".

No, procesi predugo traju, a građani već odavno ne kriju umor i obeshrabrenost.

Anketa:

"Običan svijet hoće da živi, da funkcioniše, hoće da ide dalje. Ovi nas stalno vraćaju unazad, gledaju svoje lične interese i kriju se iza interesa naroda. Dejtonski svijet hoće budućnost. Ako je Evropa budućnost, naravno da hoćemo u budućnost, je li tako?", "Da Bog da, Boga mi. Trideset godina se isto priča, ne pomjeramo se nigdje. Tako da, nisam neki optimista".

I zato - dodaju naši sagovornici - predstavljanje veta i niza blokada kao normalnog načina političkog djelovanja stvorilo je poseban problem: Osjećaj građanske bespomoćnosti. Potpis koji je stavljen prije 30 godina donio je ono najvažnije - mir, ali generacije zvaničnika ni tri decenije kasnije nisu iznjedrile paradigmu koja jasno vuče naprijed.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad